Vatikan je u četvrtak priopćio da će se 3. ožujka 2025. u 11.30 sati u Tiskovnom uredu Svete Stolice održati konferencija za novinare na kojoj će biti predstavljena Opća skupština Papinske akademije za život na temu “Kraj svijeta? Kriza, odgovornosti, nade”.
Među sudionicima će biti Vincenzo Paglia, predsjednik Papinske akademije za život; Katalin Karikó, Nobelova nagrada za medicinu 2023.; fizičar Guido Tonelli, Sveučilište u Pisi (Italija); liječnik Henk ten Have, Sveučilište Anáhuac; i genetičarka Giustina Holha Holubets SSMI, NVO Perinatal Hospice, Lavov (Ukrajina).
Većina papa bavila se krajem svijeta. To je slučaj samog Franje ili Benedikta XVI., koji je napisao da “Isus ne opisuje kraj svijeta, već ga najavljuje riječima koje postoje već u Starom zavjetu”.
Benedikt XVI. i kraj vremena
A to “govorenje o budućnosti riječima iz prošlosti” nije “nova formulacija opisa budućnosti, kako bi se očekivalo od gatara, nego umetanje vizije budućnosti u Riječ Božju, koja nam je već dana”, objasnio je Ratzinger.
Ratzinger je inzistirao na važnosti izbjegavanja “radoznalosti” o kraju vremena, koja bi vodila pronalaženju apokaliptičnih znakova u svakoj prirodnoj katastrofi ili u svakom povijesnom događaju, kako bi se usredotočili na ono što je stvarno važno: obraćenje Bogu.
Ustvrdio je da “Božja riječ osvjetljava budućnost u njezinom bitnom značenju” te da čak ni u najpreciznijim detaljima Isus “ne nudi opis budućnosti, već nam pokazuje samo pravi put za sada i za sutra”.
Inzistirao je da je za katoličku doktrinu sve što je povezano s krajem vremena, koliko god alarmantno izgledalo, poziv na povjerenje u Boga.
I pojasnio je: “Isusove apokaliptične riječi nemaju nikakve veze s proricanjem. One su namijenjene upravo tome da nas odvuku od površne znatiželje o vidljivim stvarima i odvedu nas do bitnog: do života koji ima svoj temelj u Riječi Božjoj koju nam je Isus dao; do susreta s Njim, živom Riječju; i do odgovornosti pred Sucem živih i mrtvih.”
Benedikt XVI o uništenju koje prijeti svijetu: ‘Moglo bi se dogoditi’
Papa Franjo i kraj svijeta: Nova zemlja
Godine 2022. nakon istraživanja Pew Research Centera koje je pokazalo da gotovo dva od pet Amerikanaca vjeruju da čovječanstvo živi u “posljednjim vremenima”, uključujući 29% nekršćana i 23% vjerski nepovezanih, Papa Franjo je reagirao.
Poslao je svijetu poruku rekao da i sam vidi “još veće predznake većeg razaranja i pustoši” u svijetu i pozvao ljude da “ostave po strani sebičnost, ravnodušnost i antagonizam”.
O kraju svijeta govorio je i 2014 godine na općoj audijenciji.
Vjerujući u vječnost i konačnu uspostavu Božjeg kraljevstva, kršćani su kroz povijest – počevši od učenika – bili ispunjeni pitanjima poput onih kada će doći kraj i što će se dogoditi sa stvorenim svijetom, rekao je tada papa Franjo.
Nitko ne zna odgovor na ta pitanja, ali katolici su uvjereni da kraj vremena neće donijeti “uništenje kozmosa i svega oko nas”. Božji plan je, rekao je, sve obnoviti u Kristu i “sve dovesti do svoje punine bića, istine i ljepote”.
Nastavljajući niz govora o crkvi u publici, papa Franjo govorio je o mjestu crkve u budućem svijetu i kako se kršćani mogu pobrinuti da oni i njihovi voljeni budu dio toga.
Dok se ljudska mašta bori da predoči kakvo će kraljevstvo Božje biti, rekao je, ljudi mogu biti sigurni da će sve “deformirano grijehom” proći. Citirajući Pastoralnu konstituciju Drugoga vatikanskog koncila o Crkvi u suvremenom svijetu, rekao je: “Bog priprema novo prebivalište i novu zemlju gdje će prevladavati pravda i čije će blaženstvo odgovoriti i nadmašiti sve čežnje za mirom koje niču u ljudskom srcu.”
“Ovuda crkva ide”, rekao je. “Više od mjesta, to je stanje duše gdje će naše najdublje težnje biti ispunjene u izobilju.”
Na kraju vremena, rekao je, “bit ćemo licem u lice” s Bogom. “Lijepo je razmišljati o ovome, zar ne, razmišljati o nebu. Svi ćemo biti tamo, svi. Lijepo je i daje nam snagu.”
Zajedništvo crkve ne može biti prekinuto smrću i samo će biti jače na kraju vremena, rekao je. “To je duboko zajedništvo između crkve na nebu i one koja još uvijek putuje na zemlji. Oni koji već žive u Božjoj prisutnosti, zapravo, mogu nas poduprijeti, zagovarati i moliti za nas.”
A kršćani na zemlji, rekao je, “pozvani su ponuditi dobra djela, molitve i slavljenje Euharistije kako bi ublažili nevolje duša koje još uvijek čekaju beskrajno blaženstvo.”
Molitve za one u čistilištu, rekao je Papa, imaju smisla jer s katoličkog gledišta, “razlika nije između onih koji su umrli i onih koji još nisu, nego između onih koji su u Kristu i onih koji nisu. To je odlučujući element za naše spasenje i sreću.”
Što je Isus rekao o znakovima koji će prethoditi kraju svijeta?
