U ponedjeljak je mnogo hipiranog telefonskog poziva između Donalda Trumpa i Vladimira Putina pratio optimistične izjave para – ali postoje sumnje oko toga je li to označilo bilo kakav stvarni napredak prema miru u Ukrajini.
Danima nakon što su se ukrajinski i ruski pregovarači u Istanbulu prvi put sastali u tri godine, Bijela kuća nadala se da će ovaj razgovor pokazati Trumpov utjecaj u Kremlju, jer pokušava gurnuti svog ruskog kolege prema prekidu vatre.
Američki predsjednik očekivao je “produktivan dan” u kojem je razgovarao i s Ukrajinskim predsjednikom Volodymyrom Zelenskyjem i drugim zapadnim čelnicima u nastojanju da okonča krvoproliće u Ukrajini.
No, čini se da rezultati nisu u skladu s bilo kakvim konkretnim razvojem prema miru u Ukrajini, umjesto toga samo postavljajući temelje za više razgovora između Moskve i Kyiva.
Što je izašlo iz Trumpovog poziva?
Trump je na TruthSocial rekao da je poziv prošao “vrlo dobro”, dodajući da će Moskva i Kyiv “odmah” započeti prestanak vatre s ciljem da se rat zaustavi.
Uvjeti ovog primirja bit će “pregovarali između dviju strana, kao što to može biti, jer oni znaju detalje pregovora koje nitko drugi ne bi bio svjestan”, rekao je.
Putin je rekao da je spreman raditi s Ukrajinom kako bi uspostavio “memorandum o mogućem budućem mirovnom sporazumu”, ali u njegovim se primjedbi nije bavio nijednom od drugih zahtjeva Washingtona i Europe, uključujući 30-dnevni bezuvjetni prekid da bi se omogućila dugoročni mirovni pregovori.
Razgovori bi, sugerirao Trump, održati u Vatikanu. Nakon razgovora u Istanbulu u petak, američki pontif papa Leo XIV, koji je u prvim tjednima svog papinstva više puta pozvao na mir u Ukrajini, ponudio je izravne razgovore između zemalja.
Trump je rekao da je “ton” svog poziva s Putinom bio “izvrstan” i sugerirao je da je ruski vođa izrazio želju za “largeskalnom trgovinom” sa SAD -om nakon završetka rata. Kiyiv bi također mogao imati koristi od daljnje trgovine s Washingtonom, dodao je.
Putin je također bio vanjski pozitivan u vezi s pozivom, u kojem je, čini se, izbjegavao da se konkretne obveze prema miru koje je Trump tražio od Moskve.
Rekao je da je Rusija spremna raditi na okončanju borbi u Ukrajini i da će i Moskva i Kijev trebati pronaći kompromise kako bi odgovarali svim strankama kako bi “jednostavno odredili najučinkovitije staze prema miru”.
Moskva će vjerojatno biti zadovoljna rezultatom, opet pokazujući da može odoljeti pritisku Trumpove administracije da prihvati 30 -dnevni primirje – prijedlog kojem se Kiyiv već složio.
Volodymyr Zelensky rekao je u utorak da je poziv “definirajući trenutak”, ali je dodao da Putin “pokušava kupiti vrijeme” i da nastavi rat u Ukrajini.
“Radimo s našim partnerima kako bismo osigurali da pritisak prisiljava Ruse da promijene svoje ponašanje. Sankcije su važne, a ja sam zahvalan svima koji ih čine više ugroženim za one koji su odgovorni za ovaj rat”, napisao je u utorak na društvenim mrežama.
Što slijedi?
Zelensky se u utorak nastavio baviti naletom diplomacije s pozivima saveznicima Kiyiva.
U međuvremenu, kontakti će se uspostaviti između Rusije i Ukrajine kako bi se organizirali daljnji mirovni pregovori, gdje će pristati na memorandum o primirju koji ima za cilj okončati rat u Ukrajini. Trump je rekao da će razgovori početi “odmah”, ali o tome nije bilo govora kada bi to moglo biti.
Čini se da je Moskva željela odgoditi proizvodnju ovog memoranduma. Glasnogovornik Dmitrij Peskov rekao je u utorak da nema fiksnog roka prije kojeg ga treba proizvesti, dodajući da “ne može biti”.
Rekao je, prema državnoj novinskoj agenciji Ria: “Jasno je da svi to žele učiniti što je brže moguće, ali, naravno, vrag je u detaljima.”
Nada se da će razgovori približiti Moskvu i Kyiv nego što su bili u petak, kada je postojao značajan jaz između strana o ključnim pitanjima.
Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova izjavila je u utorak da je Ukrajina trebala odlučiti hoće li to “surađivati” u raspravi o memorandumu uoči budućeg mirovnog sporazuma.
Prema Bloombergu, Rusija je zatražila da Ukrajina usvoji neutralni status i da na svom tlu nema stranih trupa, službeno se odriču zahtjeva za reparacije iz Rusije i priznaje aneksiju Krima i četiri druge ukrajinske regije – iako nisu bili pod potpunom ruskom kontrolom.
Ali ako se strane ne mogu približiti jedni drugima, Trump je upozorio da je još uvijek spreman okončati mirovne napore pod vodstvom SAD -a unatoč jučerašnjem pozivu – nešto što Washington tjednima prijeti.
Rekao je da će “uključiti neki veliki ego” i da će se bez ikakvog napretka “povući”.
“Ovo nije moj rat”, rekao je Trump, “… (i) imam crvenu liniju u glavi kad ću prestati gurati Rusiju-Ukrainu.”
