Zagreb je danas domaćin konferencije “Budućnost transporta i logistike”, koja okuplja vodeće stručnjake, menadžere i poduzetnike iz područja transporta, logistike, industrije, trgovine i tehnologije. Događaj u organizaciji tvrtke Motus Media te uz suorganizaciju tvrtke EduComm PR je osmišljen kao središnje mjesto rasprave o tome kako globalni trendovi, umjetna inteligencija i održivost redefiniraju način na koji funkcioniraju suvremeni opskrbni lanci.
Konferencija, koja se održava u trenutku sve izraženijih geopolitičkih i tržišnih poremećaja, stavlja naglasak na digitalnu transformaciju i zelenu tranziciju kao ključne alate za jačanje otpornosti gospodarstva. Poseban fokus stavljen je na ulogu umjetne inteligencije u optimizaciji logističkih procesa, smanjenju troškova i poboljšanju učinkovitosti distribucijskih mreža.
Kroz niz panel-rasprava, prezentacija i prilika za umrežavanje, sudionici će dobiti konkretan uvid u najnovije strategije i prakse koje već oblikuju globalno tržište. Stručnjaci će analizirati kako digitalne platforme i automatizacija mogu unaprijediti praćenje robe, smanjiti emisije CO₂ te povećati transparentnost u lancima opskrbe.
Konkurentnost gospodarstva
Cilj konferencije je otvoriti dijalog o ključnim izazovima i prilikama s kojima se sektor suočava – od sigurnosti dobavnih lanaca u doba geopolitičkih napetosti, preko ulaganja u infrastrukturu, do primjene novih tehnoloških rješenja koja podižu konkurentnost hrvatskog i regionalnog gospodarstva.
Organizatori ističu da se logistika sve više promatra kao strateška okosnica gospodarstva, a ne samo kao operativna funkcija. U tom kontekstu, ulaganja u pametne sustave, digitalne alate i održive tehnologije postaju temelj dugoročne stabilnosti i rasta.
Današnja konferencija u Zagrebu time potvrđuje važnost međusektorske suradnje i znanja kao glavnih pokretača budućnosti transporta i logistike — područja koje, kako poručuju organizatori, postaje jedno od ključnih mjerila uspješnosti svake moderne ekonomije. Konferenciji će nazočiti i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, a panelisti i sudionici imat će priliku čuti mnogo o brojnim izazovima u novoj eri transporta i logistike.
Konferenciju možete pratiti uživo u tekstualnom prijenosu na portalu Dnevno.hr
NOVO 10:20 Transport i logistika krvotok su ekonomije
Konferenciju je otvorila direktorica Motus Medie, Marija Dekanić, pozdravnim govorom.
“Poštovani gospodine potpredsjedniče Vlade i ministre mora, prometa i infrastrukture, gospodine Butkoviću, poštovani predstavnici ministarstava i državnih institucija, uvaženi predsjednici uprava i direktori javnih i privatnih poduzeća, cijenjeni panelisti, gosti i sudionici konferencije, srdačno vas sve u ime tvrtke Motus Media pozdravljam na konferenciji “Budućnost transporta i logistike.” Velika nam je čast što se danas, ovdje u Zagrebu, okupljamo s jednim zajedničkim ciljem – razgovarati o budućnosti sektora koji doslovno pokreće gospodarstvo, povezuje ljude, regije i tržišta.
Transport i logistika nisu samo infrastrukturni sustavi – oni su krvotok svake ekonomije, temelj trgovine, industrije i razvoja. U vremenu brzih tehnoloških promjena, globalnih poremećaja i pritiska zelene tranzicije, pred nama su brojni izazovi – ali i prilike za modernizaciju, ulaganja i pametna rješenja. Ova konferencija upravo je zato osmišljena – da na jednom mjestu okupi ključne dionike: državu, javni i privatni sektor, akademsku zajednicu i tehnološke inovatore.
Želimo otvoreno razgovarati o tome kako umjetna inteligencija, digitalizacija i održivost mijenjaju način na koji razmišljamo o transportu i opskrbnim lancima. Želimo čuti ideje, vizije i konkretne prijedloge kako Hrvatska može iskoristiti svoj geostrateški položaj, infrastrukturne projekte i znanje ljudi koji u ovom sektoru rade svaki dan. Vjerujem da će rasprave danas potaknuti nova partnerstva i projekte te dati dodatni zamah modernizaciji hrvatskog prometnog sustava – u skladu s europskim trendovima, ali i u duhu naše domaće stručnosti i inovativnosti.
Još jednom, hvala svima koji su podržali organizaciju ove konferencije, osobito Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, koje je prepoznalo važnost ove teme i pružilo pokroviteljstvo događanju. Želim vam uspješan, inspirativan i poticajan dan – da zajedno oblikujemo kvalitetne prijedloge za razvoj prometa, transporta i logistike u Hrvatskoj”, rekla je Dekanić.
Nakon nje, skupu se obratio i potpredsjednik Vlade te ministar Oleg Butković. “Drago mi je danas biti ovdje, okupio se respektabilan broj ljudi koji mogu reći nešto o važnoj temi o kojoj ovisi budućnost Hrvatske i našeg gospodarstva. lani sam istaknuo koliko Hrvatska ojačava svoj prometni položaj, to uvijek ističem. Skoro u cijelosti izradili smo auto-cestovnu mrežu, bitno je bilo ojačati položaj te ući na dva dodatna europska koridora, a to je rezultiralo snažnim investicijskim ciklusom koji je promet učinio najvećim zamašnjakom gospodarstva. Prometne investicije čine veliki udio gospodarstva. U proteklih godinu dana imali smo važne događaje, Hrvatska je izgradila cijeli koridor VC s hrvatske strane, čime je istočni dio integriran prema središnjoj Europi. Taj nam je dio hrvatske jako bitan i potentan, dovršetak je bio jako bitan. Koridor će u punom smislu biti funkcionalan kada se u cijelosti izgradi kroz BiH, to je veći izazov, ostalo je još 200-ak kilometara zahtjevnih dionica. Znamo da BiH nije u Eu pa će im biti teže ali im dajemo punu potporu.
Završili smo obje cijevi tunela Učka, projekt koji će utjecati na turizam i cijelo gospodarstvo, to je bilo neophodno, a dovršava se i gradnja istarskog ipsilona koji će postati “iks” dionicom do Labina. Naši su prioriteti jasni, od dovršetka brzih cesta ostala nam je dionica do Dubrovnika, to se vodi, u postupku je nabave i Hrvatska će biti pokrivena autocestama. Grade se obilaznice većih središta radi sigurnosti prometa, Požega i drugi gradovi nisu spojeni na mrežu i to je sada u realizaciju. U cestovnoj infrastrukturi smo jako dobri. Počeo je projekt realizacije uspostave novog sustava naplate cestarina koji će biti beskontaktni i tih 100 milijuna eura ulažemo u sklopu NPOO. To će pomoći u boljoj protočnosti prometa, poglavito ljeti gdje ćemo izbjeći gužve.
Pokrenuli smo i ciklus izgradnje željeznice, vrijedan više od milijarde eura, pruga prema Mađarskoj… Tu je bilo određenih kašnjenja, najveći izazov je pruga prema Rijeci gdje HŽ Infrastruktura uz pomoć EU fondova radi na tome, imamo razmišljanja kako ubrzati taj projekt jer je Luka Rijeka renesansa. U proteklih 15 godina izgrađen je terminal na Brajdici koji bilježi povećanje prometa, počeo je s radom i drugi terminal, ostvaruju se količine tereta o kojima smo sanjali. Ceste imamo, željeznicu moramo izgraditi, ali to će biti puno veće i uz veće troškove dok se ne izgradi nizinska pruga. Uspješno je realizirano 800 milijuna eura kredita za obnovu željezničke infrastrukture na prugama, imamo 68 novih vlakova hrvatske proizvodnje, tvrtke Končar, te dva nova vlaka, jedan elektrobaterijski, to su veliki događaji ove godine. Prvi u Europi proizveli smo baterijski vlak, ponavljam, hrvatska tvrtka Končar koja je na javnom natječaju ugovorila sve te poslove. Dio oko Zagreba, prigradski, uglavnom je obavljen, tu su dionice prema Bjelovaru, prigorju, sada krećemo u lokalne i regionalne pruge, a tražit ćemo i dodatna sredstva EU. U središtu je terminal Rijeka G5 i dolazak prvog komercijalnog broda označio je početak komercijalnih djelatnosti na tom terminalu. Bitno je da je to najzeleniji terminal u regiji, 95 posto opreme je električno i dolazi iz obnovljivih izvora, uz korištenje umjetne inteligencije.
Što se tiče ulaganja u digitalizaciji i zelenu tranziciju, bitno je naglasiti da gradimo nove suvremene terminale na unutarnjim vodnim putevima, digitalizirani su, primjenjuje se zelena tranzicija. Potencijal plovnih puteva nismo dobro iskoristili, sada radimo na tome, Osijek, Vukovar… Tu imamo probleme koje moramo riješiti, a s tim investicijama nastojimo i taj dio pokrenuti.
Ne možemo govoriti o budućnosti bez UI, to je nešto čime se Hrvatska kao i ostale EU zemlje moraju prilagoditi. Optimizacija logističkih procesa i učinkovitije upravljanje prometom otvaraju i pitanje kibernetičke sigurnosti koje ni na EU razini još nije usuglašeno, ali vjerujem da i ovakve konferencije imaju dodanu vrijednost jer povezuju struku, poduzetnike i znanost u dijalogu o tim temama. Sve ove investicije su investicije u ljude, budućnost i gospodarstvo. Svaka cesta, kilometar pruge i terminal znači veću zaposlenost i jače gospodarstvo. Vlada RH će uz EU fondove i sve jači nacionalni proračun ostvariti sve planove, na nama je da mudro i odgovorno iskoristimo sve prilike i budemo složni bez obzira na političke podjele. Vjerujem da će i ova konferencija i nama dati odgovore na neka pitanja.
Uvodnu prezentaciju vodi prof. Kristijan Rogić, redoviti profesor Fakulteta prometnih znanosti, pod nazivom “Transport i logistika u eri digitalizacije i zelene održivosti”.
“Najveća odlika četvrte industrijske revolucije je mogućnost strojeva da autonomno funkcioniraju. Ako govorimo u tom kontekstu, imamo i izazove. Zadnjih tridesetak godina imamo fenomen globalnih opskrbnih lonaca, u kontekstu okoliša to nije najsretnije jer su zagađivači, a stvaraju i ovisnost razvijenih zemalja poput EU i SAD i dobavljačima i procesima koji se odvijaju daleko, a danas to otežavaju i političke aktivnosti. Zadnjih desetak godina pojavili su se novi procesi, kupnja putem interneta i taj je kanal distribucije značajno promijenio pristup.
Digitalizacija i potreba za automatizacijom je pitanje sadašnjosti i budućnosti, automatizirane tehnologije i sustavi u skladišnim procesima već se koriste, ali se napori već vide i na razvoju autonomnih vozila. Naglasak nije na osobnim vozilima, procjenjuje se da fali 150.000 vozača te da će ih faliti 350.000. Zato je na teretnom prijevozu isto naglasak. Tu je i upravljanje ljudskim resursima, svi se suočavamo s nedostatkom ljudi na nižim, operativnim razinama. Tu su i rizici, od pandemije pa do danas. Svjedoci smo političkim okolnostima koji prekidaju tradicionalne kanale, od prekida u Hormuškom tjesnacu do zastoja poput havarije u Splitskom kanalu, zastoj u proizvodnji, nedostatak sirovina, sve to ima utjecaj na funkcionalnost. Neke tehnologije se pojavljuju. Notorno, to je primjena automatiziranih sustava. Potencijal su velike baze podataka i kako ih iskoristiti da bi opskrbni lanac funkcionirao učinkovitije. Potencijal 3D ispisa još nije dovoljno iskorišten, a primjena UI te analitičkih alata su također bitni. Lanac opskrbe 4.0 trebao bi biti digitalan, razvijati alate koji omogućuju pregled aktivnosti unutar lanca te simultanu koordinaciju tih aktivnosti, od skladišta i distribucije nadalje. Dio lanca je i proizvodnja, u Hrvatskoj to nije toliko istaknuto, ali sve počinje organizacijom proizvodnje. U tom sustavu optimizacija znači povezivanje proizvodnje i distribucije.
Danas već postoje sustavi koji se koriste i koji su etablirani, ERP sustavi, WMS sustavi, sustavi za upravljanje voznim parkom i skladištima… Ti su alati u uporabi 15-ak godina i neprekidno evaluiraju te značajno pomažu da se svi sustavi razvijaju. Primjena napredne tehnologije je ključna. Kod logistike tu je ključna primjena u skladišnim sustavima, gdje u razvijenim zemljama, posebno Kini, investicije u logistiku i automatizaciju neprestano rastu. Predviđanja je da će to na svjetskoj razini rasti pet do šest posto minimalno. U te sustave je Kina jedan od najvećih investitora, a postali su i proizvođači automatiziranih sustava. S hrvatske razine, tu postoji nekoliko razina, od početne suradnje čovjeka i stroja do potpune automatizacije. Automatizacija neće zamijeniti ljude jer ljudi nema, prisiljeni ste uvoditi automatizaciju zbog nedostatka kadra, Kina možda ima druge motive.
Automatizirani sustavi kombiniraju se s manualnim, kada se sagleda sve, može se raditi pomalo. Treba istaknuti kran sustave, multikarusele, sustavi za manipulaciju manjim artiklima koji štede ljude i prostor. Svaka tehnologija ima svoje pokazatelje učinka te se mogu birati razne tehnologije, unutar raznih razina budžeta. Drugo, imamo i trend robotizacije i u tom se smislu mogu ubrzati procesi. Na istraživanja u SAD-u se pokazalo da je sigurnost ključan problem, deset posto viličara imalo je incidente. Autonomni viličari pokušaj su da se ti incidenti izbjegnu i danas svi vodeći proizvođači imaju tehnologiju koja je spremna za uporabu. Priča je danas povezati sustave da mogu međusobno komunicirati”, kazao je Rogić.
Dodao je da proizvodnja po narudžbi, što 3D ispis omogućava, nosi sa sobom smanjenje potrebe skladištenja većih količina. Sve to će stvarati nove ciljeve, a za logistiku je 3D ispis zanimljiv radi skraćenja opskrbnih lanaca te smanjenja ovisnosti. Dodao je i da smanjenje zaliha te logistika koja se prebacuje na cestovni prijevoz predstavljaju budućnost.
“Što se autonomnih vozila tiče, ona se u skladišnim sustavima primjenjuju već dvadesetak godina i to sve jednostavnije, danas već funkcioniraju na bežičnoj mreži ili čak preko interneta, što je otvorilo put razvoja. Autonomna vozila su napredna gdje postoji izgrađena infrastruktura. U cestovnom prijevozu je problem jer je promet hektičan i ta vozila još ne dosežu sposobnost da mogu na sve reagirati. Tu će biti zanimljiv međugradski prijevoz i kapilarne distribucije u gradskim područjima.
