Francuski birači dali su širokoj ljevičarskoj koaliciji najviše parlamentarnih mjesta na ključnim zakonodavnim izborima koji su zadržali krajnju desnicu na vlasti, ali su Francusku doveli u poziciju bez presedana da nema dominantan politički blok u parlamentu.
Dok rascjepkani parlament nije neuobičajeno u Europi, Francuska to nije doživjela u svojoj modernoj povijesti. To šalje zemlju u neistraženo područje koje će uključivati napete pregovore o formiranju nove vlade i imenovanju premijera, koji se usredotočuje na unutarnju politiku i dijeli vlast s predsjednikom.
Centristički savez predsjednika Emmanuela Macrona zauzeo je drugo mjesto u nedjeljnom drugom krugu izbora za Nacionalnu skupštinu, donji dom francuskog parlamenta, nakon što su i njegovi centristi i ljevičari vodili kampanju protiv krajnje desnice, pri čemu su kandidati u trosmjernim utrkama odustajali kako bi pogodovali onome za koga se smatra da je najveći vjerojatno poraziti kandidata krajnje desnice. Stranka krajnje desnice zauzela je treće mjesto, iako je još uvijek drastično povećala broj mjesta.
FRANCUSKI MACRON ODBIO OSTAVKU PREMIJERA ZBOG ‘STABILNOSTI ZEMLJE’ NAKON KAOTIČNIH IZBORA
Nije se pojavila jasna figura kao mogući budući premijer.
Macron može predložiti ime, ali za taj bi izbor bila potrebna podrška parlamentarne većine. Kaže da će pričekati da odluči o svojim sljedećim koracima i ovaj tjedan odlazi u Washington na summit NATO-a. Novi zastupnici s radom počinju u ponedjeljak, a prvu sjednicu održavaju 18. srpnja.
Mađarski parlament?
Pojavila su se tri glavna politička bloka — nijedan od njih nije blizu držanja većine od najmanje 289 mjesta od 577. Dosadašnji rezultati pokazuju nešto više od 180 mjesta za ljevičarsku koaliciju Nova narodna fronta, 160 za Macronovu centrističku stranku Zajedno za Republiku koaliciju, a više od 140 za krajnje desnu stranku Nacionalno okupljanje.
Nacionalna skupština je najvažniji od dva doma francuskog parlamenta. Ima posljednju riječ u procesu donošenja zakona nad Senatom, kojim dominiraju konzervativci.
Podijeljeni donji dom zahtijevat će od zastupnika da izgrade konsenzus između stranaka kako bi se dogovorili o stajalištima vlade i zakonodavnom programu. Francuska frakcijska politika i duboke podjele oko poreza, imigracije i politike Bliskog istoka čine to posebnim izazovom.
Rezultati znače da Macronovi centristički saveznici gotovo sigurno neće moći provesti svoje pro-poslovne prijedloge poput obećanja o reviziji naknada za nezaposlene. To bi također moglo otežati donošenje proračuna.
Može li se Macron nagoditi s ljevicom?
Macron bi mogao tražiti dogovor s umjerenijim elementima ljevice. Francuska nema tradiciju ovakve vrste aranžmana, pa se očekuje da će takvi pregovori – ako do njih dođe – biti teški i mogli bi rezultirati neformalnim i krhkim savezom.
Macron je rekao da ne bi radio s tvrdom ljevičarskom strankom France Unbowed, ali bi mogao pružiti ruku drugim strankama u Novom narodnom frontu: socijalistima i Zelenima. Međutim, oni ga mogu odbiti uzeti.
Njegova je vlada prošli tjedan suspendirala dekret kojim bi se smanjila prava radnika na naknade za nezaposlene, što je protumačeno kao gesta prema ljevici.
Neki Macronovi saveznici umjesto toga pokušavaju formirati vladu oko centrista i konzervativnih republikanaca koji su zajedno sa svojim saveznicima bili četvrti s više od 60 mjesta. Međutim, ta bi grupa i dalje trebala podršku dodatnih zakonodavaca.
Je li ljevica podijeljena?
Ljevicu razdiru podjele, posebno nakon napada Hamasa na Izrael 7. listopada.
Jean-Luc Mélenchon i drugi čelnici tvrdo ljevičarske stranke France Unbowed oštro su kritizirani od strane drugih umjerenijih ljevičara zbog njihova stava o sukobu. Političari tvrde ljevice, koji su optuživali Izrael za provođenje genocida nad Palestincima, suočili su se s optužbama za antisemitizam, što oni odlučno poriču.
Na prošlomjesečnim izborima za Europski parlament socijalisti su se kandidirali samostalno, ali je Macronov poziv na prijevremene parlamentarne izbore okupio ljevičarski čelnike u Novu narodnu frontu.
Njihova zajednička platforma obećava povećanje minimalne mjesečne plaće s 1.400 na 1.600 eura (1.515 do 1.735 dolara), povlačenje Macronove mirovinske reforme koja je povećala dob za umirovljenje sa 62 na 64 godine i zamrzavanje cijena hrane i energije. Sve to zabrinjava financijska tržišta.
Koja je Mélenchonova uloga?
Mélenchon kaže da je ljevičarski savez “spreman vladati”. Ali nema šanse da bude imenovan za premijera, jer Macron odbija raditi s njim, a do sada Mélenchonova vlastita koalicija nije predložila njega – ili bilo koga drugog – za taj posao. Novi čelnici Narodne fronte kažu da su potrebne daljnje interne rasprave.
Mnogi umjerenjaci ne vole 72-godišnjeg osnivača France Unbowed i često ga se doživljava kao autoritarnog. Lukav političar i nadareni govornik, Mélenchon je dugo bio figura francuske ljevice, prvo u Socijalističkoj stranci. Pokrenuo je France Unbowed 2016., a bio je neuspješni predsjednički kandidat 2017. i 2022. godine.
Politički suparnici tvrdili su da je pobjeda ljevice na nedjeljnim parlamentarnim izborima proizašla više iz straha od krajnje desnice nego ikakve privlačnosti za Mélenchona ili njegovu stranku.
Zašto je potrebna ‘privremena’ vlada?
Premijer Gabriel Attal ponudio je ostavku u ponedjeljak, ali je Macron umjesto toga zatražio da ostane “privremeno” nakon što su izborni rezultati ostavili vladu u neizvjesnosti. Attal kaže da može ostati tijekom nadolazećih Olimpijskih igara u Parizu ili koliko god bude potrebno.
Za sada će se Attalova vlada baviti svakodnevnim upravljanjem. Macronov ured kaže da će on “pričekati da se nova Narodna skupština organizira” prije donošenja odluka o novoj vladi.
Nema čvrstog vremenskog okvira kada Macron mora imenovati premijera, niti čvrstog pravila da mora izabrati nekoga iz najveće stranke ili bloka u parlamentu.
Što je s Macronom?
Mandat predsjednika traje do 2027., a on kaže da neće odstupiti. Bez većine i male mogućnosti provedbe vlastitog programa, Macron na izbore izlazi oslabljen.
Ali prema francuskom Ustavu, on još uvijek ima moć nad vanjskom politikom, europskim poslovima i obranom te je zadužen za pregovore i ratifikaciju međunarodnih ugovora. Predsjednik je također vrhovni zapovjednik oružanih snaga zemlje i ima nuklearne kodove.
KLIKNITE OVDJE ZA PREUZIMANJE APLIKACIJE FOX NEWS
Premijer je odgovoran parlamentu, vodi vladu i podnosi prijedloge zakona. Novi premijer možda neće moći ili neće htjeti ozbiljno osporiti Macronovu obrambenu i vanjsku politiku.