Političari u Njemačkoj i Poljskoj, zemljama koje imaju najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Europskoj uniji, prijete da će im uskratiti dobrodošlicu uslijed naglog porasta broja mladih ukrajinskih muškaraca koji posljednjih tjedana ulaze u njihove zemlje nakon što je Kijev ublažio pravila o izlasku iz zemlje. Iako je raspoloženje u obje zemlje općenito naklonjeno Ukrajincima, njihova sve veća prisutnost sve češće postaje točka sukoba koju koriste krajnje desne stranke. Kako ruska sveobuhvatna invazija na Ukrajinu ulazi u četvrtu zimu, očekuje se da će se rasprava dodatno zaoštriti jer milijunima ljudi prijeti da će u nadolazećim mjesecima ostati bez grijanja, vode ili struje zbog stalnih napada Kremlja.
U Njemačkoj, članovi vladajućih konzervativaca kancelara Friedricha Merza upozoravaju da će zemlja i dalje primati ukrajinske izbjeglice, ali da bi javna podrška Ukrajini mogla oslabjeti ako se mladim muškarcima koji su emigrirali bude zamjeralo što izbjegavaju vojnu službu. „Nemamo interesa da mladi ukrajinski muškarci provode vrijeme u Njemačkoj umjesto da brane svoju zemlju“, rekao je za Politico Jürgen Hardt, visoki zastupnik za vanjsku politiku iz Merzovih konzervativnih redova. „Ukrajina donosi vlastite odluke, ali nedavna promjena zakona dovela je do trenda emigracije koji moramo adresirati.“
Poljska krajnje desna stranka Konfederacija otišla je i korak dalje, navodeći u priopćenju: „Poljska ne može i dalje biti utočište za tisuće muškaraca koji bi trebali braniti vlastitu zemlju, dok pritom opterećuju poljske porezne obveznike troškovima svoje dezerterstva.“ Broj dolazaka Ukrajinaca u obje zemlje znatno je porastao nakon što su tijekom ljeta ublažena ukrajinska pravila o izlasku iz zemlje. Ironično, taj je potez trebao ublažiti probleme s novačenjem vojnika dopuštajući mladim muškarcima lakše kretanje u oba smjera.
Nova pravila dovela do egzodusa mladih Ukrajinaca
Od početka 2025. do kraja kolovoza, kada su ograničenja ukinuta, gotovo 45.300 ukrajinskih muškaraca u dobi od 18 do 22 godine prešlo je granicu s Poljskom, prema podacima poljske granične straže koje je objavio Politico. U sljedeća dva mjeseca taj je broj skočio na 98.500 — odnosno oko 1.600 dnevno. Mnogi od njih nastavili su put dalje na zapad: broj mladih Ukrajinaca u dobi od 18 do 22 godine koji ulaze u Njemačku porastao je s 19 tjedno sredinom kolovoza na između 1.400 i 1.800 tjedno u listopadu, prema njemačkim medijima koji se pozivaju na podatke ministarstva unutarnjih poslova.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski krajem kolovoza ublažio je pravila o izlasku za muškarce koji još nisu obveznici vojne službe, koja počinje s 25 godina. Ranije muškarcima od 18 do 60 godina nije bilo dopušteno napuštati zemlju; prema novim propisima, muškarci u dobi od 18 do 22 godine mogu slobodno ulaziti i izlaziti iz zemlje bez rizika od kaznenog progona. Promjena je omogućila mladim Ukrajincima koji su već bili u inozemstvu da se vrate bez straha da im ponovno neće biti dopušten odlazak. Nada je bila da bi mogli ostati i pristati na novačenje kada napune 25 godina.
Drugi razlog bio je obeshrabriti roditelje da šalju sinove u inozemstvo sa 16 ili 17 godina — trend koji su vlasti već primijetile. Najavljujući promjenu pravila, Zelenski je ljetos rekao: „Ako želimo da dječaci ostanu u Ukrajini, moramo osigurati da ovdje završe školu i da ih roditelji ne odvode.“ Upozorio je da bi u suprotnom mogli „izgubiti vezu s Ukrajinom“.
Rasprava o socijalnim naknadama
Njemačka i Poljska daleko su ispred drugih zemalja EU-a po broju ukrajinskih izbjeglica. Oko 1,2 milijuna ljudi koji su pobjegli iz Ukrajine nakon ruske invazije u veljači 2022. živi u Njemačkoj, a gotovo milijun u Poljskoj — što čini više od polovice svih Ukrajinaca s privremenom zaštitom u EU, prema podacima Eurostata. Iako Ukrajinci čine više od 6 posto radne snage u Poljskoj i značajno doprinose gospodarskom rastu, krajnje desni političari tvrde da dobivaju previše socijalnih naknada. Nacionalistički predsjednik Karol Nawrocki nedavno je stavio veto na zakon o pomoći Ukrajincima, navodeći da bi samo oni koji rade i plaćaju poreze u Poljskoj trebali imati pravo na naknade.
Slične zahtjeve više puta je iznosila i krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD), koja trenutno vodi u anketama. Osim što traži ukidanje socijalnih naknada za Ukrajince, stranka je poznata i po skepticizmu prema vojnoj pomoći Ukrajini — i to u trenutku kada je Njemačka drugi najveći donator Kijeva, odmah iza SAD-a. Oko 490.000 ukrajinskih državljana radne dobi u Njemačkoj prima dugoročne naknade za nezaposlene, prema podacima njemačke službe za zapošljavanje.
Merzova koalicija — koja je pod sve većim proračunskim pritiskom i općenito nastoji smanjiti socijalnu potrošnju — radi na nacrtu zakona kojim bi se pravo na takve naknade ukinulo. „Mnogi ljudi imaju podijeljene osjećaje o tome kako bismo trebali postupati s mladim Ukrajincima vojne dobi koji su pobjegli k nama i možda primaju socijalne naknade. To je razumljivo“, rekao je Sebastian Fiedler, zastupnik iz Socijaldemokratske stranke (SPD), koja vlada u koaliciji s Merzovim konzervativcima. No Fiedler, koji vodi SPD-ovu skupinu u parlamentarnom odboru za unutarnje poslove, dodao je da njegova stranka ne vidi potrebu za hitnim djelovanjem — za razliku od konzervativaca.
‘Solidarnost ostaje, ali uz jasna pravila’
Drugi u njemačkom političkom vrhu žele pričekati i vidjeti hoće li broj dolazaka ostati visok prije nego što poduzmu bilo kakve mjere. Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt, član konzervativaca, putem glasnogovornika je poručio da želi više podataka.
„Trenutno se razmatra mogućnost da se radi o početnoj fazi povećanog migracijskog vala nakon stupanja na snagu ukrajinskog propisa donesenog ljetos, te da bi se broj mladih muškaraca koji traže zaštitu mogao ponovno smanjiti,“ naveo je glasnogovornik.
Raspravu u Njemačkoj pokrenuo je bavarski premijer Markus Söder, čelnik bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU), kojoj pripada i ministar unutarnjih poslova. Söder je predložio ograničavanje tzv. Direktive o privremenoj zaštiti na razini EU-a ako Kijev sam ne smanji broj dolazaka. Ta direktiva Ukrajincima koji su ušli u EU nakon veljače 2022. automatski jamči status zaštićene osobe. „Naša solidarnost ostaje,“ rekao je. „Ali ona zahtijeva jasna pravila i odgovornost s obje strane.“
