Split nije samo grad sunca, mora, povijesti, nogometa i turizma, a – on je i jedno od ključnih središta hrvatske meteorologije. Generacije stručnjaka iz sinoptike, klimatologije i pomorske meteorologije upravo su ovdje gradile temelje sustavnog praćenja vremena na istočnoj obali Jadrana. Posebno mjesto u toj priči zauzima Meteorološki opservatorij Marjan, koji će sljedeće godine obilježiti 100 godina postojanja.
U sklopu serijala predstavljanja znanstvenih i stručnih institucija grada Splita, Dalmacija Danas donosi reportažu s Marjana, iz srca jedne od najvažnijih meteoroloških postaja u zemlji. Na samoj lokaciji ugostio nas je Mate Pavić, meteorološki motritelj s više od 20 godina iskustva, koji nas je proveo kroz svakodnevni život ove tihe, ali iznimno važne ustanove.
Cijelu reportažu pogledajte na YouTube kanalu Dalmacije Danas:
U reportaži donosimo odgovore na pitanja poput -tko je bio Eraldo Candido Guido Marchi (Erald Marki) i zašto bez njega ne bi bilo moderne splitske meteorologije, kada je osnovan Pomorski meteorološki centar (PMC) Split na Gripama, što se sve nalazi unutar meteorološkog kruga marjanskog opservatorija, kako izgleda službeni meteorološki izvještaj koji se svakih 60 minuta šalje u međunarodne sustave ili zašto je pogled s ove postaje – bez imalo pretjerivanja – jedan od najljepših u Hrvatskoj.
Uz Matu Pavića, na marjanskoj postaji danas rade i Ugo Grakalić, Robert Markić te prva motriteljica Marta Mučalo.
Kliknite za pregled
Eraldo Candido Guido Marchi – utemeljitelj splitske meteorologije
Ime Eralda Candida Guida Marchija, u hrvatskoj znanstvenoj i stručnoj literaturi često zapisanog kao Erald Marki, neizostavno je kada se govori o počecima organizirane meteorologije u Splitu. Rođen 1876. godine, Marki pripada generaciji znanstvenika koji su meteorologiju iz sfere opažanja i iskustva počeli pretvarati u egzaktno utemeljenu disciplinu. U vrijeme kada vremenske prilike još nisu bile sustavno praćene, on je jasno razumio koliko su pouzdana i dugotrajna mjerenja presudna za pomorstvo, zdravlje ljudi, urbanizam i svakodnevni život grada.
Dolaskom u Split početkom 20. stoljeća Marki započinje proces koji će trajno obilježiti grad pod Marjanom. Njegova vizija bila je jasna: Split mora imati stalnu meteorološku postaju s kontinuiranim motrenjima, usporedivu s tadašnjim europskim centrima. Ta se vizija ostvaruje 1926. godine, kada je na Marjanu osnovan Gradski meteorološki opservatorij u Splitu. Lokacija nije odabrana slučajno – Marjan je nudio prirodno izdignut, prozračan položaj, izvan neposrednog urbanog utjecaja, ali dovoljno blizu moru da vjerno bilježi složene odnose kopna i Jadrana.
Marki postaje prvi upravitelj opservatorija, ali i njegov glavni motritelj. Uveo je strogo definirane termine opažanja, standardiziranu opremu i metodologiju rada kakva je u to vrijeme bila rijetkost. Time je Split već u prvim godinama rada postaje uključen u međunarodnu razmjenu meteoroloških podataka, što ga je svrstalo među ozbiljna europska meteorološka središta.
Zapis vremena: prvi klimatski arhiv Splita
Najvažniji pisani trag Markijeva rada ostao je sačuvan u kapitalnoj publikaciji „Motrenja Gradskog meteorološkog opservatorija u Splitu“, u kojoj su objavljeni detaljni podaci za godine 1926., 1927. i 1928.. Ta je publikacija, tiskana na više jezika, danas jedan od najvrijednijih povijesnih dokumenata splitske meteorologije. U njoj su sustavno prikazana mjerenja temperature zraka, tlaka, vjetra, oborina i naoblake, vođena s preciznošću koja i danas zadovoljava znanstvene kriterije.
Kliknite za pregled
Upravo zahvaljujući tim podacima, Split danas ima gotovo stoljetni niz klimatskih mjerenja s iste lokacije. Ti rani zapisi omogućuju znanstvenicima usporedbu današnje klime s onom s početka 20. stoljeća i predstavljaju temelj razumijevanja dugoročnih klimatskih promjena u srednjoj Dalmaciji. Markijev rad time nadilazi svoje vrijeme i postaje trajna znanstvena ostavština.
Meteorološka postaja Marjan – kontinuitet koji traje gotovo sto godina
Meteorološka postaja na Marjanu kroz desetljeća je rasla zajedno s gradom. Premda se Split snažno urbanizirao, položaj opservatorija i dalje osigurava reprezentativna mjerenja za šire gradsko i obalno područje. Tijekom burnih povijesnih razdoblja, promjena država i sustava, postaja je mijenjala organizacijski okvir, ali nikada nije prekinula motrenja.
Od gradskog opservatorija, preko republičkih meteoroloških službi, do današnjeg djelovanja u sklopu Državnog hidrometeorološkog zavoda, Marjan je ostao stalna točka pouzdanih meteoroloških podataka. Upravo ta neprekinuta linija mjerenja svrstava ovu postaju među najvažnije u Hrvatskoj, ali i u širem europskom kontekstu.
Split kao pomorsko-meteorološko središte
Razvoj meteorološke postaje Marjan usko je povezan s razvojem pomorske meteorologije u Splitu. Osnivanjem Pomorskog meteorološkog centra Split 1947. godine, grad dobiva ključnu ulogu u meteorološkoj sigurnosti plovidbe na Jadranu. Podaci s Marjana postaju važan dio sustava koji opslužuje brodove, luke i pomorce, dok Split postaje jedno od glavnih čvorišta pomorsko-meteoroloških informacija.
Tijekom desetljeća upravo su se u Splitu oblikovali stručnjaci i metode koji su postavili standarde pomorske meteorologije na istočnoj obali Jadrana. Ta tradicija i danas je prisutna, iako su tehnologije neusporedivo naprednije nego u Markijevo vrijeme.
Marjan danas i sutra – u susret velikoj obljetnici
Danas se s meteorološke postaje Marjan svakih 60 minuta u svijet šalju podaci koji ulaze u globalne meteorološke sustave. Iza tih brojki stoje ljudi, iskustvo i tiha predanost poslu koji ne poznaje stanke ni praznike. Postaja je istodobno operativni centar, arhiv klime i simbol znanstvene baštine Splita.
Godina 2026. imat će posebno značenje. Tada će se obilježiti 100 godina od osnutka meteorološke postaje Split–Marjan i 150 godina od rođenja Eralda Markija, čovjeka koji je prvi razumio koliko je važno da Split ima „oči uprte u nebo“. Planirana rekonstrukcija zgrade opservatorija trebala bi omogućiti da ova povijesna institucija obnovljena dočeka veliku obljetnicu i nastavi svoju misiju i u sljedećem stoljeću.
Moja reakcija na članak je…
