Na inicijativu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u Sisku se danas održava veliki sastanak vezan uz najavljivani projekt gradnje peradarskog kompleksa s kapacitetom od 150.000 tona godišnje na četiri lokacije u Sisačko-moslavačkoj županiji. Taj je projekt već dulje vrijeme uzrok nezadovoljstva dijela javnosti koja smatra kako se radi o još jednoj devastaciji ovog kraja, koji se nakon višegodišnje zapostavljenosti još uvijek suočava i s posljedicama razornih potresa.
Nezadovoljne građane predstavljaju u javnosti udruge, prvenstveno Zelena akcija i Prijatelji životinja uz još 130 udruga. Oni su za 21. veljače najavili veliki prosvjed u Zagrebu protiv projekta ukrajinskog investitora koji je u hrvatskoj osnovao tvrtku Premium Chicken Company (ranije Petrinja Chicken Company). Tim je projektom, vrijednim oko 608 milijuna eura, predviđena gradnja proizvodnog pogona u Sisku, te drugih potrebnih pogona u Sisku susjednim općinama, ponajviše Lekeniku i Velikoj Ludini.
Prvotnim projektom planirana je i izgradnja bioplinskog postrojenja od čega su investitori odustali uslijed pritiska javnosti. Oni su i danas, uoči sastanka, medijima poslali detaljno priopćenje u kojem navode kako za projekt imaju sve potrebne suglasnosti županijske vlasti i lokalnih samouprava. Doznajemo kako su u samoj kompaniji iznenađeni ovim naglim sastankom, na koji su pozvani u subotu nešto prije 16 sati, van radnog vremena Ministarstva. Unatoč neuobičajeno kratkom roku sa sazivanje ovako važnog sastanka, odazvali su se.
‘Ovo nije megaprojekt’
Suzana Audić Vuletić, direktorica Rennaisance capitala, holdinga u kojem je i Premium Chicken Company, novinarima je uoči skupa jasno odgovorila na pitanje koje muči dio građana, a to je kakav će utjecaj planirana postrojenja imati na okoliš i sigurnost građana.
“Apsolutno nikakav”, rekla je ona o projektu u kojeg su već uložili više od pedeset milijuna eura. Istaknula je i da se ne radi ni o kakvom “megaprojektu”.
“Moram to istaknuti radi javnosti, nema nikakvog megaprojekta, nego je u planu gradnja postrojenja veličine jedne i pol Vindije, koja postrojenje ima u centru Varaždina. Smatramo da se u ovom slučaju puno toga dogodilo netransparentno i pozivamo građane i javnost da se uključe i informiraju o našem projektu”, rekla je prije sastanka u disku direktorica Audić Vuletić.
‘Kopernikanski obrat’
Medijsku “bombu” plasirao je gradonačelnik Siska Domagoj Orlić, koji je na tom mjestu naslijedio Kristinu Ikić Baniček, za čijeg je mandata ovaj projekt i započet, rekavši kako Grad ne namjerava podržavati (ili nastaviti podržavati) ovaj projekt. Prozvao je potom stranke Možemo i Most da “u kopernikanskom obratu prosvjeduju protiv projekta za koji su oni dali suglasnost”.
“Smatramo paradoksalnim da pojedini političari iz stranke „Možemo“ parazitiraju na najavljenom prosvjedu u Zagrebu protiv megaprojekta. „Možemo“ u Sisku održava bizarne konferencije za medije na temu okoliša, traže svoj medijski prostor, iskorištavajući emocije Siščana, dok grad koji vode, Zagreb, guši se u smeću. U prošlom su mandatu čak obećali zatvaranje odlagališta Jakuševec koji guši Zagrepčane i bježe pred vapajima svojih Zagrepčana. Zagreb također više od dvije godine kasni s donošenjem Plana gospodarenja otpadom, a kvaliteta zraka je lošija nego u Sisku. A najgore od svega, u tajnosti pripremaju izgradnju spalionice u Resniku”, rekao je Orlić.
U izjavi za medije uoči sastanka predsjednik Prijatelja životinja Luka Oman izjavio je da se ovdje radi o “ekološkoj katastrofi”. “Pozivam sve građane da zaustave ovaj projekt koji će ostaviti nepovratne posljedice po okoliš Siska, Petrinje i cijelog kraja”, rekao je Oman.
Ministar David Vlajčić otvorio je sastanak rekavši kako se radi o prvom skupu ove vrste, na kojem sudjeluju predstavnici gradova i općina te građanskih inicijativa. Izrazio je žaljenje što se sastanku nije odazvala Zelena akcija, koja najglasnije prosvjeduje protiv projekta. “Rekli su da će oni svoje mišljenje jasno reći na prosvjedu u Zagrebu. Prosvjedi su legitimni i tu se čuje glas građana, ali smatramo da bi probleme trebalo raspraviti za stolom.
Otvaranje radnih mjesta
Zato smo došli ovdje u Sisak kako bi sagledali sve aspekte te porazgovarali sa svima vama. Ministarstvo nije protiv investicija, ali pod uvjetom da se poštuju sve zakonske procedure te da mislimo na održivost naše, domaće proizvodnje”, kazao je Vlajčić.
Projekt koji bi trebao osigurati oko dvije tisuće radnih mjesta u sisačko-moslavačkoj županiji predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir ocijenila je potencijalno opasnim po domaće poljoprivrednike, okoliš i kritičnu infrastrukturu. “Već godinu dana primamo predstavke građana koje upućujemo državnim tijelima na postupanje. Smatramo da treba sagledati cjelovitu sliku ovog projekta. Dio objekata planiran je na lokaciji Okoli u Općini Velika Ludina, gdje se nalazi veliko skladište zemnog plina, koje je kritična i strateška infrastrukturna točka te treba sagledati utjecaj postrojenja. Važno nam je zaštititi i male proizvođače, jer ovakav projekt može imati velik utjecaj na cijeli peradarski sektor, uključujući OPG-ove koji su u Hrvatskoj zaštićeni posebnim zakonom, te štitimo njihovu konkurentnost”, rekla je Petir koja smatra kako se u ovom slučaju ne bi trebala slijediti propisana procedura, već uvesti dodatne analize.
“Iako to nije zakonska obveza, smatramo da trebamo ići na maksimum, kada su analize utjecaja u pitanju, te provesti sveobuhvatnu analizu utjecaja na okoliš, zdravlje i sigurnost građana te domaće poljoprivredne proizvođače. Nije dobro rješenje raditi parcijalne studije”, rekla je Petir. Naime, projektom su planirani objekti na četiri lokacije, a investitor je za svaku, po zakonu, naručio studiju utjecaja na okoliš koju radi neovisna institucija, a studije potom idu i na procjenu državnim tijelima.
Opstrukcija projekta
Neslužbeno se može čuti kako su ukrajinski investitori izuzetno nezadovoljni razvojem događaja jer smatraju kako su ispunili sve zakonske obveze te uvažili sve zahtjeve građana. Projekt su osmislili prije više od sedam godina, potrošili više od 50 milijuna eura, zapošljavaju stotinjak ljudi, a još nisu ni u fazi gradnje. Štoviše, kako su i pojasnili poslavši medijima detalje u kojima se jasno vidi da imaju pisane suglasnosti svih gradova i općina, ostaje nejasno zašto pojedine lokalne strukture, poput sisačkog gradonačelnika Orlića, sada idu u opstrukciju projekta.
Inače, Hrvatska domaćom proizvodnjom trenutno pokriva manje od 80 posto svojih potreba za pilećim mesom. Otvaranje “megapilićarnika” u Sisku s popratnim pogonima na drugim lokacijama, Premium Chicken Company ne samo da bi “zakrpao” tu rupu, već bi postao i veliki izvoznik piletine uzgojene u Hrvatskoj u ostale zemlje Europske unije, a planovima i za globalno tržište, s obzirom na očekivani rast potražnje za piletinom uslijed prehrambenih trendova. Ostaje nejasno hoće li studije koje, kako je rekla sama Petir, nisu propisane zakonom izazvati novo kašnjenje ovog projekta te troškove za investitora, kao i kakve bi pravne posljedice u tom slučaju mogli snositi gradovi koji bi se odlučili povući iz projekta kojeg su već odobrili. Štoviše, dobar dio zemljišta kompanija je otkupila upravo od gradova i općina u kojima bi se trebali nalaziti njihova postrojenja.
Upozorenja
Podsjetimo i na to da su prije nekoliko dana iz udruge Prijatelji životinja upozorili da su industrijski pogoni ekstenzivnog uzgoja peradi u pravilu povezani s padom kvalitete života u lokalnim zajednicama. „Gdje ovakav pogon nastane, život prestaje. Iako se pokušava prikazati kao investicija, istraživanja pokazuju da takvi pogoni najčešće niču u društveno osjetljivim sredinama kojima donose dodatnu destrukciju. Pada vrijednost nekretnina, stanovništvo se iseljava, a druge djelatnosti propadaju. Umjesto zdrave zajednice ostaju onečišćenje tla, vode i zraka te ozbiljne posljedice po ljudsko zdravlje, uključujući srčane i respiratorne bolesti, karcinome i urođene mane”, navode iz udruge.
Zbog toga je pokrenuta nova peticija, ovaj put za područje cijele Sisačko-moslavačke županije, a građani se ponovno pozivaju da svojim potpisom iskažu protivljenje planiranim zahvatima.
„Građani ne odustaju od svoje županije i svojih života”, poručuju organizatori, naglašavajući da je riječ o pitanju koje nadilazi lokalne okvire. Poziv na prosvjed 21. veljače u Zagrebu, ističu, upućen je svima jer, kako zaključuju, Hrvatska ne smije postati smetlište Europe.
