Kina je naručila svoj prvi nosač zrakoplova domaće proizvodnje, Fujian, na svečanosti kojoj je prisustvovao predsjednik Xi Jinping na otoku Hainanu, što označava značajan napredak u ambiciji Pekinga da do sredine stoljeća izgradi vojsku “svjetske klase” sposobnu osporiti američku pomorsku dominaciju.
Nosač aviona, treći kineski i prvi domaće izgrađen od nule, predstavlja jedan od najvidljivijih primjera kineskog program modernizacije vojske usmjerene na potpuno modernizirane snage do 2035. godine, izvijestila je danas državna novinska agencija Xinhua.
Svečanost puštanja u rad broda Fujian održana je u južnoj pokrajini Hainan, tijekom koje je Xi obišao palubu broda kako bi čuo više detalja o njegovim performansama na moru. Državni mediji tvrde da je Xi osobno donio odluku o usvajanju tehnologije elektromagnetskog katapultiranja. Izvješća također navode da je Xi razgovarao s mornarima koji su se postrojili duž pilotske palube i doka, salutirajući i vičući uglas: “Slijedite zapovijed stranke, borite se za pobjedu i održavajte dobro ponašanje!”.
BREAKING: China’s Fujian (Type 003) aircraft carrier is officially commissioned today with President Xi Jinping attending the ceremony. pic.twitter.com/yoP7ron0pZ
— Li Zexin 李泽欣 (@XH_Lee23) November 7, 2025
Mornarica ‘plavih voda’
“Nosači su ključni za viziju kineskog vodstva o Kini kao velikoj sili s mornaricom plavih voda”, rekao je Greg Poling, direktor Azijske inicijative za transparentnost pomorstva u Centru za strateške i međunarodne studije za Euronews. “Mornarica plavih voda” označava mornaricu sposobnu projicirati moć daleko od obalnih (“zelenih”) voda.
U najnovijem kongresnom izvješću Pentagona navodi se “sve sposobnija vojska” Kine i njena sposobnost “projiciranja moći na globalnoj razini” kao razlozi zašto ona ostaje “jedini konkurent Sjedinjenim Državama s namjerom i, sve više, sposobnošću preoblikovanja međunarodnog poretka”.
Prema riječima stručnjaka, Peking ima za cilj dominirati u obližnjim morima, uključujući Južno kinesko more, Istočno kinesko more i Žuto more oko Prvog otočnog lanca koji se proteže prema jugu kroz Japan, Tajvan i Filipine. Dublje u Pacifiku, Kina nastoji osporiti kontrolu nad Drugim otočnim lancem, gdje SAD ima vojne objekte na Guamu i drugdje.
“Nosač zrakoplova je ključan za to natjecanje, ako ga želite, s Amerikancima u širem Indo-Pacifiku”, rekao je Poling.
🚨BREAKING: The LARGEST NAVAL PARADE is COMING!!!
As Xi is going to commission the Fujian tomorrow, we can see the VIP Viewing platform completed
We are expecting a maritime parade similar to Shenwei 2018, with Chairman Xi Jinping attending the ceremony.
Shenwei 2018: 43 ships pic.twitter.com/VxP9DW4D1x
— PLA Military Updates (@PLA_MilitaryUpd) November 5, 2025
Usporedba nosača s europskim i američkim
Brod ima istisninu od približno 80.000 tona pri punom opterećenju. Dug je 316 metara, a širok 76 metara. Pokreću ga parne turbine. Na palubi stane više od 50 zrakoplova.
Fujian zaobilazi tehnologiju parnih katapulta koja se koristi na većini američkih nosača, koristeći elektromagnetski sustav lansiranja koji se nalazi samo na najnovijim nosačima klase Ford američke mornarice. Sustav uzrokuje manje naprezanja zrakoplova i brodova, omogućuje precizniju kontrolu brzine i može lansirati zrakoplove u širem dometu od parnih sustava.
Za razliku od prva dva kineska nosača zrakoplova koji koriste starije sustave za lansiranje, Fujian može lansirati teže zrakoplove s punim punjenjem goriva, uključujući zrakoplov za rano upozoravanje i upravljanje KJ-600 koji je uspješno testiran tijekom pokusne plovidbe.
Prva dva nosača PLAN-a, Liaoning i Shandong od 60 000 tona, temelje se na dizajnu iz bivšeg Sovjetskog Saveza koji koristi “ski-skakaonice” za lansiranje zrakoplova. Neki kineski stručnjaci nazivaju Tip 003 Fujian “najnaprednijim svjetskim nosačem zrakoplova na konvencionalni pogon”.
Nosač zrakoplova je također lansirao najnoviji nevidljivi lovac J-35 i teški lovac J-15T, dajući mu “potpunu operativnu sposobnost na palubi”, prema kineskoj mornarici.
Sposobnost nošenja izviđačkih zrakoplova znači da Fujian neće djelovati naslijepo izvan dometa kopnene podrške, što omogućuje operacije najnaprednijih kineskih zrakoplova na velikim udaljenostima, uključujući kod spornog područja zvanog Drugi otočni lanac.
“Nosač zrakoplova Fujian veliki je skok u odnosu na prva dva nosača zrakoplova za Kinu u pogledu mogućnosti tih nosača“, rekao je Brian Hart, zamjenik direktora CSIS-ovog projekta China Power.
Kina ima samo tri nosača aviona, u usporedbi s njih 11 koliko ima američka mornarica, pri čemu su svi kineski nosači na konvencionalni pogon, dok američki nosači koriste nuklearnu energiju, što omogućuje gotovo neograničene operacije bez dopunjavanja goriva.
Europa trenutno koristi četiri namjenska nosača zrakoplova: francuski nuklearni nosač Charles de Gaulle – jedini neamerički nuklearni nosač u službi – i dva britanska nosača zrakoplova klase Queen Elizabeth, HMS Queen Elizabeth i HMS Prince of Wales.
Italija upravlja s dva laka nosača zrakoplova, Cavourom i nedavno puštenim u službu Triesteom, dok Španjolska upravlja amfibijskim jurišnim brodom Juan Carlos I sposobnim za lansiranje zrakoplova F-35B.
Francuska razvija PA-NG (Porte-Avions de Nouvelle Génération), koji bi sa 78 000 tona postao najveći europski ratni brod kada bude pušten u službu oko 2038. godine, s elektromagnetskim lansirnim sustavima usporedivim s najnovijim američkim nosačima zrakoplova klase Ford.
Kina ubrzano radi na još nosača aviona
Dokazi upućuju na to da Kina gradi još jedan nosač zrakoplova, s brodogradilištima sposobnim za istovremenu izgradnju i proizvodnju plovila tempom koji SAD trenutno ne može dostići.
“Kina doista smanjuje razliku u svim područjima”, rekao je Hart. “Raspostavljaju i grade više nosača zrakoplova, postavljaju više podmornica na nuklearni pogon, postavljaju više većih razarača i drugih plovila koja nose veći broj projektila”.
Japanski glavni tajnik kabineta Minoru Kihara, bivši ministar obrane, rekao je da puštanje u rad naglašava da Kina “opsežno i brzo jača svoju vojnu moć bez transparentnosti”. Japan će “mirno, ali odlučno odgovoriti” ako bude potrebno, rekao je novinarima za javnu televiziju NHK.
Jedna od zabrinutosti u stranim prijestolnicama uključuje moguću kinesku blokadu ili invaziju na demokratski samoupravni Tajvan, koji Peking smatra svojim teritorijem i nije isključio mogućnost zauzimanja silom, iako je američki predsjednik Donald Trump nedavno rekao da mu je kineski čelnik dao jamstva da se to neće dogoditi tijekom njegova mandata. “On je otvoreno rekao, a njegovi ljudi su otvoreno rekli na sastancima: ‘Nikada ne bismo ništa učinili dok je predsjednik Trump predsjednik’, jer znaju posljediceQ, rekao je Trump u intervjuu za CBS prošle nedjelje.
Singapurski analitičar Tang Meng Kit upozorio je za Euronews da sofisticirana oprema ne mora nužno značiti vojnu spremnost, napominjući da Kina nije ratovala od 1979. godine te da pažljivo koreografirane parade izvrsno “pojačavaju percepciju snage”. “Moguće je da su kineske sposobnosti precijenjene, jer stvarna operativna spremnost zaostaje za njezinim prikazanim arsenalom”, rekao je.
Na paradi Dana pobjede u Drugom svjetskom ratu u rujnu u Pekingu predstavljena su tri zrakoplova uz hipersonična jedrilična vozila, zračne i podvodne dronove te sustave za elektroničko ratovanje.
Parada je signalizirala “širu stratešku namjeru Kine, a to je odvraćanje velikih sila, pritisak na regionalne aktere, proširenje globalnog utjecaja i jačanje domaće legitimnosti”, rekao je Tang.
Najnoviji kineski nosač zrakoplova puno je više od velikog broda

