Čelnici EU-a okupljaju se danas Bruxellesu na posebnom vijeću o obrani, budući da je francuski predsjednik Emmanuel Macron upozorio da se kontinent nalazi na “prekretnici povijesti”. Osim ponovnog naoružavanja, očekuje se da će čelnici raspravljati o tome kako to tijelo može dodatno podržati Kijev u svjetlu najave američkog predsjednika Donalda Trumpa u ponedjeljak da će obustaviti pomoć Ukrajini.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je stigao na summit i zahvalio se što “nisu sami”. Tri godine nakon ruske invazije na Ukrajinu, potezi Trumpove administracije prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu izazvali su zabrinutost mnogih čelnika u Europi da se kontinent neće moći osloniti na potporu SAD-a.
Odluka Washingtona u srijedu da pauzira razmjenu obavještajnih podataka s Ukrajinom nije nimalo ublažila te brige. U znak dubine zabrinutosti, predsjednik Macron je tijekom obraćanja naciji u srijedu rekao da je Francuska otvorena za razgovore o proširenju zaštite koju njezin nuklearni arsenal nudi svojim europskim partnerima. To je uslijedilo nakon poziva Friedricha Merza, koji će vjerojatno biti sljedeći njemački kancelar, da razgovaraju o dijeljenju nuklearnog oružja.
Njemački kancelar na odlasku Olaf Scholz izjavio je da je današnji sastanak ključan za osiguranje kontinuirane potpore Ukrajini, ali je istaknuo i važnost očuvanja dobrih odnosa sa SAD-om. Scholz je također komentirao planove budućeg kancelara Friedricha Merza za povećanje obrambene potrošnje, “uključujući i izmjene ustava“, dodavši da se čini kako u Njemačkoj raste politički konsenzus po tom pitanju koji bi Njemačkoj omogućio veću fiskalnu fleksibilnost oko vojnog poračuna.
Plan Komisije
U ponedjeljak je von der Leyen najavila obrambeni paket bez presedana – nazvan ReArm Europe – i rekla da je Europa spremna “masivno” povećati svoju obrambenu potrošnju “brzinom i ambicijom koja je potrebna”. Von der Leyen je rekla da bi tri prijedloga navedena u planu ReArm Europe i podržali Ukrajinu i “adresirali dugoročnu potrebu za preuzimanjem mnogo više odgovornosti” za europsku sigurnost
Prijedlozi, kako prenosi BBC, uključuju:
- Dopuštanje državama da povećaju razine nacionalnog deficita kako bi se stvorio prostor za veću potrošnju na obranu
- 150 milijardi eura u zajmovima za ulaganja u obranu u domenama koje bi mogle koristiti obrani EU-a kao cjeline – na primjer, zračna i raketna obrana, sustavi protiv bespilotnih letjelica i vojna mobilnost
- Omogućavanje državama preusmjeravanje sredstava namijenjenih programima kohezijske politike (politike usmjerene na izravnavanje razlika u bogatstvu između europskih regija) u izdatke za obranu. Europska investicijska banka također bi smjela financirati vojne projekte. Prema von der Leyen, plan bi mogao osloboditi ukupno 800 milijardi eura za obranu
EU leaders gather in Brussels for emergency summit on bolstering defence capabilities and supporting Ukraine pic.twitter.com/N97z6r4pws
— TRT World Now (@TRTWorldNow) March 6, 2025
Rusija upozorava
U Rusiji je glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova upozorila da bi slanje europskog mirovnog kontingenta u Ukrajinu i mogući jednomjesečni prekid vatre samo dodatno eskalirali rat. “Sukob će neizbježno ponovno izbiti s novom snagom… To je apsolutno neprihvatljivo”, izjavila je Marija Zaharova.
Dodala je da ideja o europskim mirovnim snagama u Ukrajini pokazuje da europski čelnici “nisu ništa naučili iz prošlosti”. Zaharova je također ustvrdila da bi bilo kakva europska mirovna misija, ako bi se ostvarila, samo produljila “agoniju” kijevskog režima.
Ruska novinska agencija TASS prenosi još neke izjave ministra vanjskog poslova Sergeja Lavrova, koji kaže da će se bilo kakva prisutnost europskih mirovnih snaga u Ukrajini smatrati “službenim uključivanjem NATO-a u rat”. “Rusija neće dopustiti da se to dogodi”, izjavio je Lavrov.
Tusk: I sama Europa je jača od Rusije
Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da je “danas dan kad se sve može promijeniti – i vjerojatno hoće – kad je riječ o europskoj odlučnosti, ponovnom naoružavanju, obrambenoj industriji i našoj spremnosti da se suočimo s ruskim izazovom svijetu”.
“Europa je u cjelini sposobna pobijediti u svakom vojnom, financijskom i ekonomskom sukobu s Rusijom – jednostavno smo jači”, naglasio je. Tusk je situaciju usporedio s Hladnim ratom izrazivši uvjerenje da će “Rusija izgubiti ovu utrku u naoružanju, baš kao što je Sovjetski Savez izgubio prije 40 godina”. Dodao je da je francuski prijedlog o nuklearnom odvraćanju “vrijedan razmatranja” te da bi trebao biti dio šireg plana za jačanje europske obrambene suradnje.
💬 Prime Minister @DonaldTusk before the Special #EUCO summit in #Brussels.
Full doorstep ➡️ https://t.co/okg94c6I8U & https://t.co/NqoK1HuomD#Poland25eu pic.twitter.com/wiTxdyRj2L
— Polish presidency of the Council of the EU (@POLAND25EU) March 6, 2025
Ni EU nije cjelovita
Mnogi europski čelnici signalizirali su svoju podršku brzoj, odlučnoj akciji u pogledu jačanja obrane kontinenta. Donald Tusk, poljski premijer, rekao je da plan Komisije predstavlja “temeljni pomak”, dok je litvanski predsjednik Gitanas Nauseda rekao da će summit Europi dati priliku da pokaže “je li samo debatni klub ili možemo donositi odluke”.
No, očekivano je neslaganje određenih europskih čelnika koji su bliži Moskvi. Ranije ovog tjedna, slovački premijer Robert Fico rekao je da je pristup EU-a “mir kroz snagu” zapravo “nerealan”. A u pismu Costi, mađarski premijer Viktor Orban zahtijevao je da se Ukrajina ne spominje u pisanim zaključcima nakon summita. Orban – koji je više puta pokušao blokirati pomoć EU-a Ukrajini i pohvalio Trumpa jer se “hrabro zalaže za mir” – rekao je da sada postoji “strateška podjela… između većine Europe i SAD-a”. “Jedna strana inzistira na produljenju rata u Ukrajini, dok druga traži prekid sukoba”, dodao je.
Ipak, Orban je ostavio otvorena vrata za “veću vjerojatnost suradnje” s drugim čelnicima oko pitanja zajedničke sigurnosti i obrane. Dok se krizni summit danas održava u Bruxellesu, britanski ministar obrane John Healey bit će u Washingtonu radi razgovora sa svojim kolegom Peteom Hegsethom o odluci SAD-a da pauzira razmjenu obavještajnih podataka s Ukrajinom. Naime, SAD i UK godinama razmjenjuju obavještajne podatke, a Washingtona sada želi osigurati da te informacije ne idu do Kijeva. Njihov bilateralni sastanak usredotočit će se na mogući mirovni plan dok se nastavljaju napori da se premosti transatlantski jaz oko buduće sigurnosti Ukrajine.
Meter o tome kako London penetrira u EU usprkos Brexitu; Macron veli da bi mogao razgovarati s Putinom
