Veliki zaokret u američkoj sigurnosnoj politici. Prema pisanju Financial Timesa, Bijela kuća je odlučila ukinuti financiranje sigurnosnog programa kojim je Pentagon godinama opremao i obučavao oružane snage europskih partnera. Riječ je o programu financiranom kroz odjeljak 333 Zakona o obrani, namijenjenom jačanju vojnih kapaciteta zemalja koje se nalaze na rubu potencijalnih sukoba, posebno onih s Rusijom.
Najveći udar trpe baltičke države – Estonija, Latvija i Litva – koje bi, prema dostupnim podacima, sada mogle izgubiti 50 do 60 milijuna dolara godišnje američke potpore, što čini između 2 i 4 posto njihovih ukupnih obrambenih proračuna.
Od 2018. do 2022. godine Sjedinjene Države potrošile su čak 1,6 milijardi dolara na potporu europskim partnerima, što čini gotovo 29% ukupnog budžeta tog programa. Prema izvješću američkog Ureda za odgovornost vlade (GAO) iz kolovoza 2023., program je omogućavao financiranje obrambene opreme, obuke, usluga, potrošnog materijala pa čak i manjih građevinskih projekata.
Europski diplomati “zatečeni”
Za male zemlje poput Litve, Latvije i Estonije, ova su sredstva bila ključna za održavanje modernih sustava i interoperabilnost s američkim i NATO snagama. Bez te pomoći, europski saveznici sada bi mogli biti prisiljeni rezati troškove, odgađati nabavu vojne opreme i usporiti programe obuke.
Financial Times navodi da je Pentagon prošlog tjedna službeno obavijestio europske diplomate o obustavi financiranja. Prema anonimnim izvorima, vijest je izazvala “veliko iznenađenje” među europskim saveznicima, a sada se procjenjuje kakav će točno utjecaj imati na sigurnost regije.
Američka administracija naglašava da ovo nije znak povlačenja iz regije, već poticaj europskim zemljama da same preuzmu veći dio troškova za vlastitu obranu. No, prema mišljenju mnogih analitičara i političara, trenutak za ovakvu odluku mogao bi biti poguban za stabilnost NATO-a.
Strah od Moskve – europski čelnici upozoravaju na posljedice
Europski dužnosnici upozoravaju da bi ovakvi potezi mogli poslati opasnu poruku Kremlju. Kako je jedan europski diplomat izjavio za Washington Post: “Ruse zanimaju samo američka zastava i američki dolar.”
Slično upozorenje dala je i demokratska senatorica Jeanne Shaheen, koja smatra da je ova odluka izrazito rizična: “Ovo je pogrešan potez koji šalje potpuno krivi signal dok pokušavamo prisiliti Putina za pregovarački stol i spriječiti rusku agresiju. Ne možemo si priuštiti da potkopavamo obrambenu spremnost naših saveznika dok od njih tražimo da povećaju svoje kapacitete.”
Predsjednik Estonije Alar Karis u razgovoru za Politico poručio je da baltičke države moraju biti spremne na djelomično povlačenje američkih vojnika iz regije i da trebaju graditi vlastite obrambene kapacitete. Ipak, Washington zasad nije otišao toliko daleko da najavi povlačenje svojih snaga. Prema najnovijim informacijama, SAD ostaje prisutan, ali očekuje da europske zemlje financijski preuzmu veći dio odgovornosti.
Moguće posljedice – više troškova, manje sigurnosti
Ukidanje financiranja znači da će male države poput Litve, Latvije i Estonije morati: izdvojiti više vlastitih sredstava za vojsku, odgoditi nabavu moderne vojne opreme, smanjiti obuku i održavanje sustava, riskirati slabljenje obrambene suradnje s NATO-om.
Analitičari upozoravaju da bi ovakva odluka mogla povećati geopolitičku nesigurnost u istočnoj Europi i otvoriti prostor za ruski pritisak na baltičke države.
Policija uhitila 475 radnika u tvornici, neviđena drama u gigantu
Rekli da im je otac poginuo u nesreći u Lisabonu: Došli u mrtvačnicu po tijelo pa se izbezumili
Opsadno stanje u njemačkom gradu: Učenik u školi nožem izbo učiteljicu
