Venezuelska mornarica pratila je komercijalne tankere za naftu na putu za Aziju, što je izravno kršenje nedavno objavljene američke vojne blokade usmjerene na naftnu industriju te zemlje.
Tri broda koja su prevozila ureu, petrolejni koks i druge proizvode na bazi nafte isplovila su u utorak i srijedu, a pratila ih je pomorska pratnja koju je naredio predsjednik Nicolas Maduro, prema New York Timesu .
Američki dužnosnik rekao je da je Washington bio svjestan pratnje i da razmatra različite postupke. Brodovi nisu bili na popisu sankcioniranih tankera koje vodi Ministarstvo financija i kojima prijeti napad, prema američkom mediju.
PDVSA, državna naftna tvrtka u zemlji, izjavila je da brodovi nastavljaju ploviti “uz punu sigurnost, tehničku podršku i operativna jamstva u legitimnom ostvarivanju svog prava na slobodnu plovidbu”.
Diplomatski, a ne vojni potez
Slanje vojnih brodova Venezuele uglavnom simboličke prirode. S obzirom da se uz obalu Venezuele nalazi najveći američki nosač i prateća skupina brodova, dodatni razarači izvan te skupine, američke podmornice, brojni avioni i oko 15 000 vojnika, skromna mornarica Venezuele nema gotovo nikakav vojno-taktički učinak.
Venezuela ima dvije manje podmornice njemačke proizvodnje, ali se ne zna u kakvom su stanju. Nema krstaricu, ni razarač, Ima 3-4 moderna patrolna broda i jednu aktivnu fregatu talijanske proizvodnje (iz 80-tih, upitnog stupnja modernizacije). Drugim riječima, djelovanje venezuelanske mornarice je ograničeno uz obalu.
Iako bi američka vojska mogla po brzom postupku potopiti venezuelansku vojnu pratnju trgovačkih brodova, takav postupak bi bio puno direktnija objava rata i popunilo bi medijske naslovnice. Ono što američka mornarica ne može sada, a već je ranije učinila, je poslati glisere ili helikopter s marincima da zauzmu venezuelanski tanker, barem dok je blizu obale.
Napetosti između SAD-a i Venezuele eskaliraju nakon što je vlada predsjednika Donalda Trumpa odobrila vojne napade na navodne “brodove za trgovinu drogom”.
U utorak je Trump naredio “potpunu i potpunu blokadu svih sankcioniranih tankera za naftu” koji ulaze i izlaze iz Venezuele te zatražio povrat ranije nacionalizirane venezuelanske nafte za koju je tvrdio da pripada Americi.
Prošlog tjedna, zapljena tankera za naftu za koji se navodi da je prevozio sankcionirano gorivo dovela je do značajne eskalacije neprijateljstava između Washingtona i Caracasa.
Maduro: ‘Fabriciranje’ rata
U utorak je u američkom vojnom napadu ubijeno još osam osoba, čime je ukupan broj poginulih u sličnim akcijama porastao na 95 ubijenih. Ujedinjeni narodi i drugi pravni stručnjaci upozorili su da bi se te smrti mogle smatrati “izvansudskim ubojstvima”. Čak i da su dileri osuđeni unutar SAD-u uz dokaze, ne bi dobili smrtnu kaznu. Posebno je kontroverzan slučaj iz rujna kada je američki avion dobio naredbu da drugi put gađa olupinu čamca za kojeg su se držala dvojica ljudi kako bi ih sigurno pogubili. Američki ministar rata (tako se po novom zove ministarstvo) je rekao kako neće objaviti tu snimku, iako ministartvo inače promtno objavljuje snimke napada na glisere.
Neviđeno gomilanje američkih vojnih sredstava na Karibima potaknulo je strahove od vojne intervencije, a Trump želi svrgnuti Madura.
Maduro je optužio SAD za “fabriciranje” rata kako bi iskoristio naftne resurse zemlje, ali Bijela kuća inzistira da cilja na “narkoteroriste” i krijumčare droge.
Poznato je da Venezuela kontrolira najveće poznate rezerve nafte na svijetu, ali proizvodnja kaska. Venezuela proizvodi oko milijuna barela nafte dnevno, dok Saudijska Arabija proizvodi 11 puta više.
Nafta Venezuele prvenstveno nalazi u Orinočkom pojasu, regiji na istoku zemlje koja se prostire na oko 55 000 četvornih kilometara. Procjenjuje se da dokazane rezerve zemlje sadrže više od 303 milijarde barela – što je više od 297,7 milijardi barela Saudijske Arabije. U usporedbi s tim, američke rezerve nafte su znatno manje, sastoje se od 46 milijardi barela od 2023. godine, što ih čini šest puta manjim.
Mozaik Latinske Amerike i kalkulacije Trumpa: Regija između Washingtona i Pekinga
