Na području Čapljine, u katastaskoj općini Dračevo, na parceli broj 1579, naziva Krupa, površine 59.004 m², koja je prema službenim katastarskim podacima u društvenom vlasništvu i klasificirana kao rijeka, zabilježeni su građevinski i zemljani radovi za koje ne postoji javno dostupna informacija o izdanim dozvolama.
Prema videozapisu i fotografijama s terena koji su dostavljeni redakciji Hercegovina.info, na parcelu su dovezeni građevinski strojevi, te se već uveliko vrše zemljani zahvati. Kako se može iščitati s natpisa na strojevima, radove izvodi tvrtka 3DIS iz Čapljine.
Radi se o prostoru koji pripada zaštićenom vodnom pojasu, s obzirom na to da katastar jasno navodi da se radi o parceli u vlasništvu „DRUŠTVENA SVOJINA – VODE“ i da joj je način korištenja označen kao “rijeka”. Svaka intervencija na takvom zemljištu podložna je strogim procedurama, suglasnostima nadležnih institucija i ekološkoj evaluaciji.
Radovi se izvode u neposrednoj blizini “Kuline”, zaštićenog nacionalnog spomenika.
Kula na rijeci Krupi, poznata i kao Kulina ili Rt kula, osmanski je fortifikacijski objekt iz 17. stoljeća smješten na ušću Krupe u Neretvu, u naselju Dračevo kod Čapljine, i proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Izgrađena kao dio obrambenog sustava protiv Mlečana i radi suzbijanja piratstva, kula je kroz povijest više puta rušena i obnavljana, a značajnu ulogu imala je i tijekom Hercegovačkog ustanka 1875–1878. Danas je kula ruinirana, bez krova, zarasla u vegetaciju i djelomično zatrpana kamenjem, a očuvan je samo dio njezine izvorne strukture.
Inače, sama Krupa je kratka, ali značajna rijeka u Hercegovini, lijeva pritoka Neretve, koja izvire iz Deranskog jezera unutar močvarnog područja Hutovog blata i duga je oko 9 kilometara. Ima izrazito mali pad korita i često se suočava s povratnim tokom prilikom porasta vodostaja Neretve, dok svojim tokom regulira razinu vode u močvarnom području. Hutovo blato, čiji je Krupa glavni vodotok, od 2001. godine nalazi se na popisu močvara od međunarodne važnosti prema Ramsarskoj konvenciji.
U cilju provjere zakonitosti i sprečavanja moguće krađe društvene imovine i ekocida, redakcija je uputila službene upite prema svim relevantnim institucijama, uključujući:
-
Grad Čapljinu (služba za urbanizam i imovinsko-pravne poslove)
-
Federalnu upravu za inspekcijske poslove
-
Agenciju za vodno područje Jadranskog mora
Odgovore nadležnih očekujemo u narednim danima.
Očekujemo da će institucije žurno reagirati kako bi se spriječilo daljnje narušavanje prirodnog toka rijeke i degradacija društvene imovine. Javno dobro ne smije biti prostor za privatne i nekontrolirane interese – posebno ne na uštrb okoliša i zajednice.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
