U Bosni i Hercegovini jaz između onih koji sve teže podnose stalni rast troškova života i onih koji uživaju brojne privilegije sve je veći. Pokušaj ukidanja jedne od tih privilegija, takozvanog bijelog kruha, odnosno primanja pune plaće i drugih naknada godinu dana nakon isteka mandata, vladajuća većina u Federalnom parlamentu još jednom je odbila.
Da je vladajuća većina u Federalnom parlamentu pokazala spremnost odreći se brojnih privilegija, među njima i takozvanog bijelog kruha, to bi donijelo milijunske uštede u federalnom proračunu. Ti bi milijuni bili dragocjeni za više od 60 javnih kuhinja koje svakodnevno dijele obroke za više od 20.000 građana Bosne i Hercegovine, prenosi BHRT.
Merhametova javna kuhinja u Tuzli najveća je javna kuhinja u Federaciji BiH, koja dnevno podijeli oko 2.800 obroka. Mnogi korisnici bez tog obroka ne bi mogli preživjeti.
Federalni parlament već četvrtu godinu odbija prihvatiti zakonski prijedlog zastupnika Admira Čavalića o ukidanju takozvanog bijelog kruha i drugih privilegija federalnim zastupnicima. Koliko bi te uštede značile, pokazuje i podatak da godišnji proračun Merhametove javne kuhinje u Tuzli iznosi tri milijuna konvertibilnih maraka.
„Tiče se to i otpremnina, tiče se i rada u komisijama tijekom radnog vremena, tiče se i paušala i slično. Sve u svemu, da se ovo usvojilo, govorimo o uštedi od otprilike pet do deset milijuna konvertibilnih maraka godišnje na razini Federacije BiH“, kazao je Admir Čavalić, zastupnik Stranke za Bosnu i Hercegovinu u Parlamentu Federacije BiH.
Vladajuća većina je, odbijajući prijedlog da se glasa o ukidanju zastupničkih privilegija, svoje stajalište pravdala zakonskim ograničenjem prema kojem se zastupnici nakon završetka mandata šest mjeseci ne mogu zaposliti u pojedinim institucijama.
„Moramo znati da ljudi koji sutra eventualno ne budu zastupnici, a nisu stekli uvjete za mirovinu, imaju zakonska ograničenja za obavljanje određenih poslova. Dakle, potrebno je najprije ukinuti ta zakonska ograničenja, a potom i pravo na takozvani bijeli kruh“, pojašnjava Nermin Nikšić, predsjednik Vlade Federacije BiH.
Za predlagače inicijative o ukidanju bijelog kruha ovo je, kako navode, samo izgovor kako bi se privilegije zadržale. Analitičari društvenih prilika upozoravaju da grčevita borba političara za očuvanje povlastica predstavlja još jedan dokaz potpunog izostanka socijalne empatije prema građanima.
„Najveći problem u cijeloj priči je moć koju su političari preuzeli u svoje ruke. Imaju visoke plaće, velik novac i snažan utjecaj na društvo. Upravljaju životima drugih ljudi, zapošljavaju i odlučuju, a kada ste u takvoj poziciji, vrlo lako izgubite senzibilitet prema stvarnim problemima građana koji svakodnevno razmišljaju kako prehraniti obitelj i platiti osnovne račune“, objasnio je Mirza Mehmedović s Filozofskog fakulteta u Tuzli.
Predlagači inicijative za ukidanje bijelog kruha i drugih privilegija najavili su da će prijedlog nastaviti upućivati u parlamentarnu proceduru, ostavljajući građanima da na izborima sankcioniraju one koji se budu protivili ukidanju zastupničkih povlastica.
