Na društvenim mrežama pokrenuta je inicijativa za bojkot trgovina, benzinskih crpki, kafića i restorana u Bosni i Hercegovini u petak, 31. siječnja. Razlog je, kako je navedeno, enorman i neopravdan porast cijena, prije svega osnovnih životnih namirnica i energenata. “Bojkot zbog visokih cijena, jedan dan ne kupuj ništa”, stoji u pozivu. Međutim, koliko je to realno i što o tome kažu građani, ali i ekonomski stručnjaci?
“Bojkot zbog visokih cijena, jedan dan ne kupuj ništa.” Tako glasi poziv na bojkot trgovina, benzinskih crpki, kafića i restorana, koji se počeo širiti društvenim mrežama u Bosni i Hercegovini. U nekim online anketama više od 90% ispitanika podržalo je ovu inicijativu. Podržavaju je i građani, no smatraju da to neće donijeti značajnije rezultate osim slanja poruke trgovačkim lancima, prenosi BHRT.
Sadržaj se učitava…
Sve je počelo u susjednoj Hrvatskoj, gdje je također putem društvenih mreža proširen poziv na bojkot trgovina, i to zbog visokih cijena i troškova života. Porezna uprava Hrvatske zabilježila je pad broja računa i njihovih iznosa, ne samo u trgovinama prehrambenih proizvoda nego i u svim ostalim djelatnostima.
Savez samostalnih sindikata BiH objavio je da je sindikalna potrošačka košarica za prosinac 2024. iznosila 3.114,95 KM. Pokrivenost potrošačke košarice prosječnom plaćom u Federaciji BiH iznosila je 45,43 posto. Iz Saveza samostalnih sindikata ne isključuju mogućnost bojkota u Bosni i Hercegovini.
“Na Balkanu se neke pojave koje se događaju u susjednim zemljama doslovno prelijevaju iz zemlje u zemlju, tako da me ne bi iznenadilo da se akcija pokrenuta u Hrvatskoj dogodi i u Bosni i Hercegovini”, rekao je Adis Kečo iz Saveza samostalnih sindikata BiH.
Ekonomisti smatraju da je bojkot legitimno sredstvo potrošača s ciljem slanja poruke. Bojkot je povezan s politikom cijena, a pitanje je reagira li ta politika dugoročno na bojkot ili snažnije na druge utjecaje poput konkurencije ili geopolitičkih prilika, kaže za BHRT Admir Čavalić, ekonomist i zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH. Dodaje da problem u Bosni i Hercegovini predstavljaju fiskalni nameti.
“Pitanje je kolika je snaga tog potrošačkog bojkota, pogotovo ako znamo da se potrošnja na mjesečnoj razini izravna, odnosno prebaci na dan prije ili dan poslije. Mislim da je najvažnija stvar ovog potrošačkog bojkota to što šalje poruku, a to je poruka nezadovoljstva cijenama i cjenovnom politikom”, ističe Čavalić.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, cijene u studenome 2024. bile su 1,5 posto više u odnosu na isti mjesec 2023. Ukupna stopa inflacije je niža od dva posto, što je znatno niže u usporedbi s ne tako davnim dvocifrenim stopama. Međutim, cijene i dalje rastu.
