Azijske mramorne stjenice, poznatije kao azijske smrdibube, preplavile su domove i polja u Bosni i Hercegovini. Osim što su neugodne i ulaze u kuće, stručnjaci upozoravaju da pričinjavaju značajnu štetu u poljoprivredi. Zbog blažih zima preživljavaju i razmnožavaju se bez prirodnih neprijatelja.
Iako izvorno potječu iz istočne Azije, azijske mramorne stjenice, poznatije kao smrdibube, posljednjih su se godina proširile i u našoj zemlji. Ovih dana najviše problema zadaju ratarima, prenosi BHRT.
“Najviše su bile na rajčici, onoj vanjskoj. Napale su mnogo rod, lete, napadaju… Pojavljuju se točkice, ima ih i na kruškama. Kruške koje su rodile imaju ugruške, ne možeš ih jesti, tvrde su”, kaže poljoprivrednik Nasir Karijašević.
Stručnjaci ističu da je, za razliku od domaćih smrdibuba, azijska verzija veća, brža i još neugodnija. Hrani se biljnim sokovima i napada više od tristo različitih vrsta biljaka, uključujući voće i povrće.
“Najviše uništavaju povrće i voće, dijelom i ratarske kulture. Teško ih je suzbiti. Ljudi se sve više žale, ne samo zbog štete na usjevima nego i zato što su po kućama dosadne – smetaju, zavlače se u šupljine na prozorima i vratima, traže sklonište za prezimljavanje”, pojašnjava agronomkinja Gorana Kojić.
Ljudi ih pronalaze posvuda – u utičnicama, među roletama i u ostavama.
“Vrlo je teško suzbiti štetnike. Kada je riječ o poljoprivrednoj proizvodnji, mjere podrazumijevaju kombinaciju mehaničkih, bioloških i kemijskih metoda. Ako se radi o manjim zasadima ili plastenicima, najbolje ih je mehanički ukloniti, postaviti mreže ili feromonske klopke”, navodi Đorđe Glišić, viši stručni suradnik u Resoru za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi.
Stručnjaci upozoravaju da azijske smrdibube nisu samo privremeni posjetitelji nego stvarnost s kojom ćemo se morati nositi. Kada temperature padnu ispod ništice, one će se povući, ali samo nakratko – do prvih toplijih dana.
