U petak navečer, 4. srpnja, mediji u Bosni i Hercegovini dobili su zajedničko priopćenje Državnog suda i Tužiteljstva BiH, kojim je javnost obaviještena o ukidanju pritvora Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, koji je osumnjičen za napad na ustavni poredak.
Dodik je od tog trenutka prestao biti bjegunac od pravosuđa, nakon što je tjednima aktivno izbjegavao i onemogućavao svoje privođenje na saslušanje, unatoč raspisanoj tjeralici i prethodno određenom pritvoru.
U subotu, 5. srpnja, Sud BiH je medijima dostavio poveznicu na snimku ročišta u trajanju od pet minuta, pozivajući se na povećani interes javnosti te navodeći da je to učinjeno „u cilju točnog, pravodobnog i objektivnog informiranja“.
No, video zapis je u svom središnjem dijelu, tijekom obraćanja sutkinje, vidno izrezan – u nepoznatom trajanju – a tijekom tog vremena vidljivo je da je promijenjen položaj fascikla na stolu. Također, snimka završava tijekom govora Dodikova odvjetnika, bez prikaza završetka ročišta.
Zbog toga je portal Detektor zatražio kopiju cjelovitog snimka.
Sud je taj zahtjev odbio, obrazloživši to činjenicom da je „ispitao uvjete za utvrđivanje izuzetka od objavljivanja informacija“ te zaključio da su tražene informacije podložne ograničenju radi vođenja kaznenog postupka.
„Sve informacije institucija BiH smatraju se otvorenima i javnima, osim ako je njihovo neobjavljivanje u potpunosti opravdano i utemeljeno na zakonom propisanim izuzecima, na temelju čega je Sud i utvrdio izuzetak od objavljivanja tražene informacije“, navodi se u rješenju.
Sud nije dodatno pojasnio na koje se konkretno informacije točno odnosi njihova odluka o odbijanju zahtjeva.
Odvjetnica Sabina Mehić smatra da je ročište bilo formalno javno, ali da to u praksi nije bilo slučaj. U razgovoru za Detektor ističe kako bi bilo logično da Sud dostavi cijeli snimak, posebno nakon što nije ni obavijestio javnost o održavanju ročišta.
„Razlog koji je Sud naveo – da se snimka ne dostavlja zbog faze postupka i navodno neutemeljenog javnog interesa – nema uporišta u zakonu. Ne postoji predmet koji je više u javnom interesu od ovog“, istaknula je Mehić.
U rješenju se Sud poziva na odredbe Zakona o kaznenom postupku, kojim se zabranjuje javno prikazivanje snimaka radnji poduzetih tijekom kaznenog postupka. Međutim, odvjetnica Mehić navodi kako joj nije poznata zakonska odredba koja bi na način kako to tumači Sud BiH branila dostavljanje audio/video zapisa s ročišta.
Novinarka televizije Nova BH, Vildana Kurtić Duran, koja već dugo prati sudske postupke, smatra da je upravo u ovom slučaju Sud BiH trebao pokazati kako poštuje javni interes, posebice u situaciji kada su se nakon ročišta pojavile brojne poluinformacije, neslužbeni navodi i moguće špekulacije o postojanju političko-pravosudne pogodbe.
„Poznato mi je da Sud BiH u praksi objavljuje samo desetominutne izvatke sa suđenja, često montirane prema nečijoj procjeni. No, ovo je bila situacija u kojoj javnost gubi povjerenje u neovisnost pravosuđa“, navela je Kurtić Duran.
Slično mišljenje dijeli i izvršna urednica portala Faktor.ba, Meldiana Mulaosmanović, koja smatra da je ovakvo ponašanje Suda BiH još jedan „autogol“.
Nakon što je upitala Sud BiH zašto ročište nije bilo najavljeno putem rasporeda na internetskoj stranici, dobila je odgovor kako služba zadužena za to ne radi u dežurstvu.
„Zbog sve izraženijih sumnji da je sve bilo unaprijed dogovoreno, najmanje što su mogli učiniti da otklone te sumnje jest dostaviti snimku kompletnog ročišta. Opravdanja o zaštiti postupka i osobnih podataka ne stoje, jer je ročište bilo formalno javno i sve su te informacije novinari mogli čuti da im nije bilo uskraćeno pravo pristupa“, pojasnila je Mulaosmanović.
Na ročištu je Dodiku ukinut pritvor, nakon što je dobrovoljno pristupio Tužiteljstvu BiH u pratnji odvjetnika, radi ispitivanja u svojstvu osumnjičenika zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo „napad na ustavni poredak“.
Nakon toga je odmah izveden pred Sud BiH, gdje je na prijedlog Tužiteljstva doneseno rješenje o ukidanju pritvora.
Državni sud je prethodno, na prijedlog Tužiteljstva BiH, odredio pritvor Dodiku, predsjedniku Vlade RS-a Radovanu Viškoviću i predsjedniku Narodne skupštine RS-a Nenadu Stevandiću, nakon što se nisu odazivali na pozive za saslušanje. Potom je raspisana i unutarnja tjeralica.
Na upit Detektora zašto medijima nije dostavljen kompletan snimak, Sud BiH je odgovorio da se svaki video prilagođava tako da bude javnosti dostupan u maksimalnom trajanju od deset minuta, pri čemu se uklanjaju osobni podaci – radi zaštite samog postupka i stranaka u postupku.
Međutim, video koji je dostavljen trajao je nešto više od pet minuta.
„Ročište u navedenom predmetu bilo je otvoreno za javnost, no Sud – kada se ročište održava izvan radnog vremena, tj. u dežurstvu – vodi evidenciju u kalendaru suđenja tek prvi radni dan nakon održavanja, jer služba zadužena za to ne postupa tijekom dežurstava“, navodi se u odgovoru.
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), Mirjana Popović, smatra da bi javnost morala znati što se događa u ovako važnom predmetu. Dodaje da bi transparentnost poslala poruku da pravosuđe razumije očekivanja javnosti i svoju ulogu u društvu.
„Kroz ovakve, suštinski važne predmete koji trebaju pokazati da pravo i pravda postoje i vrijede za sve, pravosuđe može dokazati da su neovisnost i profesionalizam još mogući“, rekla je Popović, dodavši da selektivno prikazivanje ročišta samo dodatno jača razočaranje, nepovjerenje i ljutnju javnosti prema pravosudnim institucijama.
Novinarka Kurtić Duran podsjeća da je Sud BiH nekad bio najtransparentniji u komunikaciji s javnošću i medijima, ali strahuje da bi se sada i niži sudovi mogli početi pozivati na slične izgovore kako bi po vlastitom nahođenju ograničavali pristup informacijama i ročištima.
