Suša zabilježena tijekom proteklog razdoblja predstavlja izazov za poljoprivrednike u Bosni i Hercegovini. Kako će utjecati na prinose, već je pitanje s kojim se suočavaju proizvođači malina. Cijene malina kreću se od pet do sedam konvertibilnih maraka po kilogramu. Dok se ovogodišnja berba privodi kraju, ekipa BHRT-a provjerila je kakva su očekivanja malinara u Zeničko-dobojskom kantonu.
Mufid Mujić iz Željeznog Polja maline uzgaja od 2010. godine. Zahvaljujući sustavu navodnjavanja, uspio je ostvariti dobar prinos unatoč suši. Sezonu ocjenjuje solidnom, no smatra da je potrebna snažnija institucionalna podrška.
“Sezona ove godine je dobra, nije loša, ali uvijek može bolje. Jedino što bi država trebala je da nam daje više poticaja za sadnju, kako bi se i mladi okrenuli ovom poslu – jer ima ovdje i zarade. Ova godina bila je prilično sušna. Tko je imao više vode, imao je i bolje rezultate. Evo, ja sam, primjerice, malo bolje prošao,” kazao je poljoprivrednik Mufid Mujić.
Prema procjenama, prinosi malina u ZDK-u u odnosu na prošlu godinu manji su za oko 30 posto, a razlozi su brojni.
“Jedan od ključnih razloga bio je kišovito proljeće s niskim temperaturama, što je utjecalo na rast rodnih grana te na cvjetanje i oprašivanje samih malina, ali i ostalog jagodičastog voća,” pojašnjava Emir Tutnjić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika ZDK.
Poljoprivrednici naglašavaju da bez kvalitetnog sadnog materijala nema stabilne proizvodnje. Iako prepoznaju napredak u kantonalnim poticajima, smatraju ih i dalje nedovoljnima te očekuju značajnije mjere ove godine.
“Trebamo se fokusirati na to da s malih površina ostvarimo veću proizvodnju. Dakle, na dulumu ili pola duluma zemljišta moramo imati kvalitetan, certificirani sadni materijal. Bez toga nema dobre proizvodnje i ne možemo održati stabilnost,” istaknuo je poljoprivrednik Mehmedalija Jusufović.
“Prošle godine imali smo poticaj od 70 feninga za proizvođače koji su ostvarili više od 700 kilograma prinosa, što je bila solidna podrška – zapravo najveća dosad. Međutim, smatram da bi ove godine poticaji trebali biti još značajniji kako bi proizvodnja opstala. Minimalno bi to trebalo biti 1 KM po kilogramu,” dodao je Tutnjić.
Poticaji za malinarstvo dostupni su isključivo registriranim poljoprivrednim gospodarstvima, što mnoge male proizvođače ostavlja po strani. Bez dugoročne i strateške podrške institucija, postoji ozbiljan rizik da će dio njih odustati, što bi ugrozilo opstanak domaće proizvodnje jagodičastog voća.
