BUDVA – Nekad zaštitni znak i brend crnogorskog turizma, grad-hotel Sveti Stefan 65. rođendan dočekuje zatvoren za turiste, a unatoč brojnim najavama, nitko ne zna hoće li i kada biti otvoren. Nije pomogao ni Novak Đoković, piše Deutsche Welle. I Morski HR je posjetio ovaj otočić, te smo se i sami uvjerili u njegovu tužnu sudbinu.
Prema službenim podacima, u Crnoj Gori trenutno boravi više od 130 tisuća turista. I dok vlada bilježi pozitivne brojke, turistički djelatnici kažu da je sezona podbacila i da se još uvijek čeka njezin vrhunac.
Grad-hotel Sveti Stefan zatvoren 5 godina
Nekada mondeno ljetovalište i ponos turističke ponude Crne Gore od 2021. godine zjapi prazan.
Lokot je stavljen nakon što se zakupac, kompanija “Adriatic Properties”, i vlada nisu uspjeli dogovoriti oko uvjeta i načina korištenja otoka i plaža za sve turiste, a ne samo za goste hotela. Spor težak stotinu milijuna eura je pred arbitražnim sudom u Londonu, a završne riječi zakazane su za kraj srpnja.
Ekipa Morskog HR posjetila je Sveti Stefan. Ni mi nismo mogli dalje od njegovih zidina…
Zastupnik u budvanskom parlamentu Đorđe Zenović za DW kaže da je godinama zaključani Sveti Stefan simbol beznađa u kojem se kao turistička destinacija nalazi Crna Gora. “Možda je i trenutak davanja u dugoročni zakup ovog prirodnog i kulturnog bisera na Mediteranu bio početak nazadovanja Budve i Crne Gore kao velikog turističkog potencijala”, kaže Zenović.
Zbog nekorištenja hotel “pred očima propada” i, prema riječima turizmologa Miška Rađenovića, u još gorem stanju mogao bi dočekati kraj suđenja. “Možda bi trebalo što prije organizirati neko izvansudsko poravnanje kako bi se hotel pripremao za iduću sezonu. Da je Sveti Stefan otvoren, možda bi se uz brojne svjetske ličnosti i Jeff Bezos vjenčao na popularnom Svecu”, kaže Rađenović za DW.
Nije pomogao ni Novak Đoković
Početkom veljače ove godine najuspješniji tenisač u povijesti Novak Đoković pokušao je pomoći kako bi se skinuo lokot s grad-hotela Sveti Stefan. Nakon razgovora s premijerom Milojkom Spajićem, Đoković je tada za “Vijesti” izjavio da će iskoristiti svoje ime i utjecaj kako bi se problem između vlade i zakupca riješio.
Globalni ambasador kompanije “Aman” pojasnio je da su obavili “inicijalne razgovore” i informirali se “oko svega”, naglasivši da pokušava raditi za “opći interes” Crne Gore i da se nada da će rješenje problema vrlo brzo biti “na horizontu”…
Sezona “odlična” koliko je mogla biti
Prema podacima Nacionalne turističke organizacije i lokalnih turističkih organizacija, u Crnoj Gori trenutno boravi više od 130 tisuća gostiju. Iz Ministarstva turizma poručuju da je evidentno kako kolektivni smještaj, prema izvješćima s Bookinga, bilježi porast od četiri posto u odnosu na prošlu i 16-17 posto u odnosu na 2019. godinu, koja se smatra rekordnom sezonom.
Dugogodišnji ugostitelj iz Petrovca Ilija Armenko za DW kaže da o sezoni najbolje govori podatak da u Crnoj Gori boravi oko 130 tisuća gostiju, a da ima oko 500 tisuća kreveta. “Devedesetih godina Crna Gora je bilježila deset milijuna noćenja, sada ne prelazi milijun i pol. Sada pričamo o odumiranju turizma. Moramo se pogledati u oči”, ističe Armenko za DW.
U Budvi očekivano
Sezona u Budvi je na zadovoljavajućoj razini, poručuju iz lokalne turističke organizacije. Unatoč službenoj statistici, neki predstavnici turističkog sektora nisu zadovoljni jer su imali veća očekivanja.
“Udio općine Budva u ukupnom turističkom prometu u Crnoj Gori za razdoblje siječanj-svibanj iznosi 40% u dolascima i 43% u noćenjima. Prema preliminarnim podacima Uprave za statistiku Crne Gore – Monstat, u Budvi su u kolektivnom smještaju u prvih pet mjeseci zabilježeni 167.331 dolazak i 470.162 noćenja gostiju.
Uspoređujući s istim razdobljem prošle godine, zabilježen je rast u dolascima za dva posto, dok je u noćenjima zabilježen pad od četiri posto. Najviše gostiju dolazi iz Njemačke, Srbije, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Izraela, Turske, Albanije, Kine, Austrije i Hrvatske”, ističe direktorica TO Budva Ana Vujošević.
Crna Gora izgubila bitku s regijom?
Povećanje poreza u turističkom sektoru, nepostojanje jasne strategije privlačenja gostiju, oslanjanje na okolnosti koje su pogađale konkurentske turističke destinacije, prekomjerna urbanizacija po mjeri građevinskih lobija, a ne građana i turista, cjenovna politika, “ad hoc” loši i nepromišljeni potezi lokalnih i državnih vlasti, nepostojanje osnovne cestovne i gradske infrastrukture – samo su neki od razloga zašto je Crna Gora došla u ovakvu situaciju, ističe Zenović za Deutsche Welle.
– S druge strane, Albanija je radila sve suprotno od nas i dospjela na sve svjetske karte po prirodnim ljepotama, uređenim ljetovalištima, kvalitetnoj i pristupačnoj ponudi smještaja i originalnoj gastro ponudi. Do te mjere da su ugrozili i samu Hrvatsku i bilježe nezaustavljiv rast u svim parametrima.
Ova sezona je možda prema prognozama i očekivanjima slabija, ali je prema onome koliko smo i kako radili – odlična – kaže Zenović i zaključuje da ga je strah kakve nas sezone čekaju u narednim godinama ako se svijest onih koji odlučuju “radikalno ne promijeni” i ako ne shvatimo da more, planine i jezera nema samo Crna Gora.
Aleksandra Mudreša
