Z. Lojpur/Hercegovina.info
Broj umirovljenika u Bosni i Hercegovini gotovo se izjednačio s brojem radnika. Svake godine vladama oba entiteta nedostaje više od 400 milijuna maraka za isplatu mirovina. Procjene su da će do 2032. godine entitetske vlade morati dodati milijardu i 600 milijuna KM za mirovine. Takvo stanje, kažu stručnjaci, nije održivo. Jedna od mjera o kojoj se govori jest i podizanje dobne granice sa 65 na 67 godina, prenosi BHRT.
U mirovinu sa 67 godina
Sve češće se u javnosti spominje i najavljuje povećanje dobne granice za odlazak u mirovinu sa sadašnjih 65 na 67 godina, neovisno o godinama staža. U Zavodu za mirovinsko osiguranje Republike Srpske kažu da, ako i dođe do povećanja dobne granice u ovoj godini, nova pravila neće se primjenjivati već iduće godine, nego će uslijediti razdoblje prilagodbe. Do tada sve ostaje isto.
“U 2025. i sljedećim godinama, sve dok se eventualno ne izmijene uvjeti za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu, prvi uvjet ostaje najmanje 15 godina staža osiguranja i 65 godina starosti, što vrijedi za osiguranike oba spola”, izjavio je ravnatelj Zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje RS-a Mladen Milić.
Građani, kako oni koji su već u mirovini, tako i oni koji se na nju tek pripremaju, ne gledaju blagonaklono na prijedlog o povećanju dobne granice za umirovljenje. Pitaju se – tko će je dočekati?
Istina je da ljudi danas žive dulje i da su u pedesetim i šezdesetim godinama života znatno vitalniji nego u prošlosti. Ekonomisti smatraju logičnim iskoristiti takvu radnu snagu koja raspolaže znanjem i iskustvom primjenjivim na tržištu rada. Stoga podizanje dobne granice za mirovinu nije neracionalno.
“Oni mogu značajno pomoći i poslodavcima i onima koji tek ulaze na tržište rada. S te strane takva odluka je racionalna i opravdana. S druge strane, može se tumačiti i kao briga za održivost Zavoda za mirovinsko osiguranje, iako taj zavod već neko vrijeme prima sredstva iz proračuna. Pravi razlog, rekao bih, leži u poticanju tržišta rada i jednostavno u duljem životnom vijeku”, ističe ekonomski analitičar Miloš Grujić.
“Jasno je da u radno intenzivnim sektorima, osobito u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu i poljoprivredi, ljudi u dobi od 65 ili 66 godina vjerojatno imaju manju produktivnost. No, već sada imamo značajan broj ljudi u tim godinama koji pridonose ukupnoj produktivnosti, konkurentnosti i gospodarstvu, i kao zajednica si ne možemo priuštiti gubitak tog potencijala”, kaže direktor Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Aćić.
Upozoravaju već dva desetljeća
Demografi upozoravaju da dolazi na naplatu ono na što već više od dva desetljeća upozoravaju, a što vlasti na svim razinama u zemlji sustavno zanemaruju. Riječ je o nepovoljnim demografskim trendovima – posljedici nedostatne reprodukcije i iseljavanja.
“Imamo strategije za sve i svašta, ali nemamo strategiju za jedno od najvažnijih pitanja – očuvanje nacije. Nemamo je ni u kojem obliku, niti imamo razvijene odgovarajuće politike. Zbog toga se stalno suočavamo s posljedicama, dok uzroke ignoriramo”, smatra demograf Aleksandar Čavić.
Trenutačno u Bosni i Hercegovini na jednog umirovljenika dolazi 1,2 radnika, dok je prosjek u Europskoj uniji 1:1,8. Da bismo dostigli europski prosjek, trebali bismo zaposliti nekoliko stotina tisuća novih radnika. Pitanje je – kojih? Ne zato što ljudi ne žele raditi, već zato što jednostavno nemamo dovoljno radne snage koju bismo mogli angažirati. Jedini spas, sviđalo nam se to ili ne, jesu strani radnici.
