Osmi ožujka, Međunarodni dan žena, obilježava se širom svijeta kao dio borbe za ekonomsku, političku i socijalnu ravnopravnost žena i muškaraca. Međunarodni dan žena također je prilika da se prisjetimo važnosti žena u našem društvu, kao i brojnih izazova s kojima se suočavaju. Nastao je kao inicijativa socijalističkih organizacija u razdoblju prije Prvog svjetskog rata u borbi za jednakost, pravo glasa, kao i emancipaciju žena, prenosi BHRT.
Sadržaj se učitava…
Uoči 8. ožujka, Međunarodnog dana žena, ponovo je u fokusu porazna činjenica: više od 60 žena ubijeno je tijekom posljednjih šest godina u Bosni i Hercegovini. Na ulicama bh. gradova sve je spremno za 8. ožujka – Dan žena. Postavlja se pitanje je li društvo spremno za istinske poruke ovog praznika. Studenti zeničkih fakulteta kroz radionice, performanse i različita predavanja pokazali su što Osmi ožujka ne bi trebao biti.
“Ne smijemo zaboravljati da je to bila borba za prava žena, za glas žena, za postojanje žena u svakodnevnici. Okej je slaviti, ali nemojmo zaboraviti poruku koja je zapravo tu”, kazala je Larisa Mahmić, Filozofski fakultet UNZE.
“Mi danas šaljemo iz Zenice poruku da žene nisu same, da se nekako oslobode straha koji svakodnevno imaju te da svoje probleme javno iznose”, ističe Dalila Dalahmetović, udruženje studenata medicine „BOHEMSA“.
Poruke su tu – implementacija daleko. Podaci su porazni: u Bosni i Hercegovini u prošloj godini ubijeno je 14 žena.
“Mi smo normalizirali patologiju u svom svakodnevnom životu, a posebno imamo visoku toleranciju na nasilje. To je jedan od razloga zašto žene ne traže pomoć. Kako će, ako će ih društvo osuditi, ako će ih susjedi osuditi i reći ‘bio je dobar čovjek’? O tome moramo pričati – naše društvo je generalno u velikom stanju patnje”, govori Dželila Mulić-Čorbo, psihoterapeutkinja i psihologinja.
Kao pozitivan primjer izdvaja se Zeničko-dobojski kanton. Naime, Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji u Federaciji Bosne i Hercegovine sadržavao je primjere dobre prakse iz ZDK-a. Zajedno sa Sigurnom kućom Medika Zenica, jedinom u Srednjoj Bosni, radilo se na brizi za žrtve nasilja, rehabilitaciji, prevenciji, ali i svijesti građana. U razdoblju 2022.-2023. godine, na području ovog kantona prijavljeno je 489 slučajeva nasilja u obitelji, a sudovi su izrekli ukupno 951 zaštitnu mjeru.
“Naši rezultati su uneseni u zakone i to je postalo obvezujuće. Dakle, svi kantoni od 2013. godine imaju obvezu donijeti dvogodišnji program mjera za prevenciju i borbu protiv nasilja u obitelji. Ove godine kanton je otišao dalje jer je harmonizirao i uskladio zakon s preporukama GREVIO komiteta”, smatra Sabiha Husić, direktorica Medike Zenica.
“Novo koordinacijsko tijelo izradilo je program mjera koji je usklađen s GREVIO preporukama i Istanbulskom konvencijom, što nas svrstava kao županiju u sam vrh institucija,” Šimunović Antonio, ministar rada, socijalne politike i izbjeglica.
Poruke su jasne: danas ruža, a sutra nasilje – to nije cilj ovog praznika. Samo javnim govorom o problemu koji danas imamo možemo promijeniti nešto sutra. A žene i djevojčice ne smiju postati samo brojevi porazne statistike.
