Nezavisni strukovni sindikat Kantonalne bolnice „dr. Safet Mujić“ organizirao je danas masovnu prosvjednu šetnju zdravstvenih radnika Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ).
Prosvjed je započeo okupljanjem na Španjolskom trgu, odakle se kolona uputila prema zgradi Vlade HNŽ. Okupljeni zdravstveni djelatnici poručili su kako neće odustati od svojih zahtjeva za povećanje plaća i ravnopravan tretman kroz Kolektivni ugovor.
Sudska zabrana
Dan ranije, Općinski sud u Mostaru donio je rješenje kojim se Nezavisnom sindikatu zaposlenika Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, kao reprezentativnom sindikatu, zabranjuje organiziranje i provedba štrajka, kao i bilo kakve daljnje aktivnosti vezane uz njegovo održavanje. Ova mjera ostat će na snazi do pravomoćnog okončanja postupka ili nove sudske odluke.
Vlada HNŽ priopćila je kako je sud ovim rješenjem, s ciljem osiguranja nesmetanog pružanja zdravstvenih usluga, obvezao reprezentativni sindikat SKB Mostar da omogući redovit rad svih zdravstvenih ustanova u županiji.
Podsjetnik na zahtjeve
Zdravstveni radnici u HNŽ-u već mjesecima vode borbu za poboljšanje materijalnog položaja. Njihov glavni zahtjev je povećanje koeficijenta za 0,50 kroz potpisivanje aneksa Kolektivnog ugovora. Time bi se, tvrde, osigurala pravednija raspodjela i ravnopravan tretman svih zaposlenih u odnosu na liječnike.
Naime, Sindikat doktora medicine i stomatologije HNŽ-a ranije je izborio isto povećanje, dok su ostali zdravstveni djelatnici – medicinske sestre, tehničari, pomoćno osoblje i ostali zaposlenici – ostali zakinuti. Upravo to, prema riječima sindikata, produbljuje razlike unutar zdravstvenog sustava i stvara osjećaj diskriminacije među zaposlenicima koji svakodnevno nose veliki dio tereta zdravstvene zaštite.
Sindikalisti ističu da prosječne plaće većine zdravstvenih radnika ne prate rast troškova života, dok se istodobno očekuje da profesionalno i odgovorno obavljaju zahtjevne poslove u uvjetima kadrovske podkapacitiranosti. Dodatno, upozoravaju kako sve više mladih kadrova napušta zdravstvene ustanove u BiH upravo zbog loših uvjeta rada i niskih primanja, što prijeti dugoročnom urušavanju sustava.
