Mađarski premijer Viktor Orban tijekom godina na vlasti postavio je niz političkih i pravnih zamki koje bi mogle ozbiljno otežati upravljanje državom njegovu mogućem nasljedniku. Ako oporbeni favorit Peter Magyar pobijedi na izborima, mogao bi se navodno suočiti s vrlo ograničenim prostorom za donošenje ključnih odluka.
Orban je učvrstio kontrolu nad važnim institucijama u koje je postavio lojalne kadrove. Oni bi mogli blokirati proračun, rušiti zakone ili otežavati reformske poteze nove vlasti, osobito kroz utjecaj na ustavni sud i druge ključne mehanizme.
Jedan od najvećih problema za buduću vladu jest činjenica da se mnoge važne politike, od pravosuđa i medija do izbornog sustava i javnih financija, mogu mijenjati samo dvotrećinskom većinom u parlamentu. To je prag koji je teško dosegnuti, što praktički zaključav sustav i otežava promjene. Orbanova stranka Fidesz računa upravo na to da će nova, relativno neiskusna politička opcija imati poteškoća u upravljanju. Ministar za europske poslove Janos Boka tvrdi da protivnici vlasti nemaju jasnu viziju: “Možda imaju dovoljno snage da nas maknu, ali to nije dovoljno za vođenje države.”
Kritičari zabrinuti
S druge strane, kritičari upozoravaju da je sustav namjerno dizajniran kako bi otežao smjenu vlasti. Bivša europarlamentarka Katalin Cseh ističe: “Uništiti institucije je lako, ali ih je jako teško ponovno izgraditi”, piše Politico. Velik izazov bit će i državne financije. Nova vlada morala bi pronaći novac za predizborna obećanja dok je proračun već opterećen velikim deficitom. Dodatni problem predstavlja posebno tijelo – proračunsko vijeće – koje može staviti veto na budžet.
Ako proračun ne bude usvojen, predsjednik Tamas Sulyok ima ovlasti raspisati nove izbore. Time se dodatno povećava politički pritisak na eventualnu novu vlast. Još jedan kamen spoticanja su zamrznuta sredstva Europske unije, vrijedna oko 18 milijardi eura. Za njihovo odblokiranje potrebne su reforme koje također ovise o zakonima za koje je nužna dvotrećinska većina.
Problematičan je i pravosudni sustav. Vladajući su imenovali suce Ustavnog suda, kao i čelnike drugih ključnih institucija, što otvara mogućnost blokade zakona koje bi nova vlast pokušala donijeti. Uz to, medijski prostor u velikoj mjeri kontroliraju strukture bliske Orbanu što dodatno otežava političku borbu. Promjene u tom segmentu također zahtijevaju visoku parlamentarnu većinu.
Analitičari upozoravaju da bi Orban, čak i u oporbi, mogao otežavati rad nove vlade kroz političke i proceduralne manevre. Sličnu taktiku već je koristio nakon poraza 2006., kada je snažno destabilizirao tadašnju vlast.
Sve to znači da bi potencijalna pobjeda oporbe bila tek prvi korak. Pravi izazov bio bi – kako učinkovito upravljati državom u sustavu koji je duboko oblikovan dugogodišnjom vlašću jednog političkog centra.
