Prema jednom od ranijih istraživanja Centra za razvoj medija i analize, institucije vlasti na svim razinama u Bosni i Hercegovini godišnje izdvajaju oko 30 milijuna konvertibilnih maraka za financiranje medija.
Od tog iznosa, približno 1,5 milijuna KM troši se na objavljivanje oglasa, javnih poziva i natječaja. Dodatnih više od pet milijuna maraka odlazi na angažiranje medija koji prate rad općinskih vlasti, izrađuju kronike događanja ili sudjeluju u drugim oblicima promocije.
Gotovo tri četvrtine svih sredstava namijenjenih za medije usmjerava se na javne medije, uključujući entitetske novinske agencije FENA i SRNA te televizijske servise FTV i RTRS. županijske i općinske vlasti u Federaciji BiH oko 80 posto svog medijskog proračuna troše na izravno financiranje lokalnih javnih medija. U Republici Srpskoj općinske vlasti za iste svrhe izdvajaju oko 60 posto raspoloživih sredstava. Preostali dio proračuna koristi se za različite promotivne i oglašivačke aktivnosti putem ugovorâ.
Većina lokalnih javnih televizijskih postaja koje se financiraju iz proračuna posluje s gubitkom. Ipak, to ne utječe na razinu izdvajanja – naprotiv, u pojedinim slučajevima ona se čak i povećavaju. Sredstva koja ti mediji dobivaju najčešće su nepovratna, a tijela vlasti pritom uglavnom nemaju nikakav prihod od njihova poslovanja. Neki javni mediji financiraju se iz više različitih proračuna na temelju ugovora o osnivanju, dok se određeni privatni mediji sufinanciraju iz proračuna općina zbog suvlasničkog udjela lokalnih vlasti u tim medijima.
Građane Mostara pitali smo smatraju li da lokalne, županijske, federalne ili državne vlasti trebaju financirati medije.
Vlada HNŽ-a prošle godine obznanila je kako podupiru ukupno 29 medija “mješovite nacionalne vlasničke strukture”, koji objavljuju sadržaj na jezicima sva tri konstitutivna naroda. Ukupan iznos raspodijeljenih sredstava iznosi 220.000 KM.
Nisu bili jasni kriteriji dodjele potpora, a činjenica je da su izostavljeni najčitaniji županijski mediji. U isto vrijeme, sredstva su dodijeljena i medijima bez jasno istaknutih podataka o vlasništvu, bez registriranih novinara ili impressuma, a dio njih se bavi isključivo kopiranjem tuđih sadržaja i političkom promocijom.
Na tom popisu Vladi bliskih medija našao se i medij Vijesti.ba koji je u vlasništvu Radio M d. o. o., a prema svim javno dostupnim podacima riječ je o mediju sa sjedištem u Sarajevu bez redakcije i novinara na području Hercegovačko-neretvanske županije.
Iz Vlade HNŽ nisu odgovorili na naše upite koja jedinica lokalne samouprave je predložila ovaj medij, a nije ih priječio ni zakonski propisan rok u kojem nam trebaju odgovoriti. Za nagradu više ne dobivamo na službeni redakcijski mail izvješća Vlade.
REAKCIJA VLADE HNŽ Evo koji su mediji zaista dobili našu financijsku potporu
Vlada HNŽ reagirala je nakon objave nepotpunog popisa medija koji su dobili financijsku potporu radu medijskih kuća. Popis koji je objavljen na portalu Istina.media, a koji je preuzeo i portal…
Odgovor zastupniku Vasilju
Mirko Vasilj, HRS-ov zastupnik u Skupštini HNŽ tražio je od Vlade HNŽ podatke o preciznim kriterijima za dodjelu sredstava medijskim kućama za 2024. godinu.
“Sukladno traženom, obavještavamo Vas da su sredstva u iznosu od 220.000,00 KM utrošena za potporu medijskim kućama na temelju prijedloga pojedinih jedinica lokalne samouprave, kao i na temelju pojedinačnih zahtjeva, uz poštivanje kriterija navedenih u Točki II Odluke o načinu utroška novčanih sredstava utvrđenih Proračunom HNŽ-a za 2024. godinu”, stoji u obrazloženju Ministarstva znanosti, prosvjete, kulture i sporta koje potpisuje ministar Adnan Velagić.
Vasiljev stranački kolega Slavko Zovko iz mostarskog ogranka na sjednici Gradskog vijeća Grada Mostara tražio je obustavu financiranja medija Mostarski.ba i Mostarska panorama zbog permanentnog subjektivnog izvještavanja i informiranja javnosti.
Za razliku od Vlade HNŽ, Vlada Hercegbosanske županije izričitima je u svojim uvjetima. Objavljen je javni poziv za dodjelu sredstava iz Proračuna za 2025. godinu za projekte javnog informiranja od općeg interesa.
Financijska podrška bit će usmjerena prema lokalnim medijima koji izvještavaju o radu Vlade i županijskih institucija, promiču pravo na pristup informacijama te doprinose razvoju gospodarskih, kulturnih, obrazovnih i društvenih tema važnih za građane HBŽ-a.
Na natječaj se mogu prijaviti registrirani mediji – tiskani, radijski, televizijski i elektronički – koji djeluju na području županije i ispunjavaju uvjete propisane Javnim pozivom.
Novinarke Nermina Voloder i Sanela Hodžić u svom istraživanju pisale su o kriznim i političkim osjetljivim situacijama.
“U kriznim i politički osjetljivim situacijama, javni mediji u Bosni i Hercegovini često ne uspijevaju ispuniti svoju osnovnu zadaću – služenje javnom interesu. Primjeri iz proteklih godina ukazuju na jasne političke utjecaje na uređivačku politiku.
Tijekom masovnih građanskih prosvjeda u Tuzli 2014. godine, lokalna kantonalna televizija odlučila je uopće ne izvještavati o događajima, iako su se odnosili na ključna društvena pitanja. Odluka je obrazložena “neutralnošću”, no u javnosti je doživljena kao znak političkog pritiska.
Slično je bilo i tijekom lokalnih izbora 2016. godine. Televizija Kantona Sarajevo, financirana iz kantonalnog proračuna, dominantno je izvještavala o uspjesima vladajuće stranke, zanemarujući propuste vlasti i izostavljajući stavove oporbe. U jednoj središnjoj informativnoj emisiji premijer Kantona Sarajevo dobio je čak 15 minuta za razne teme – od fiskalne politike do obnove infrastrukture.
U Goraždu, RTV Bosanskopodrinjskog kantona koristila je sličan obrazac – načelnik Općine Goražde tijekom kampanje pojavljivao se u gotovo svim prilozima dnevnika, često u promotivnom tonu. U jednoj emisiji prikazan je tri puta kako presijeca vrpce i jednom igra tenis s ministrom”, stoji u dijelu njihovog rada.
Mediji u Europskoj uniji
Profesor Milan Živković u svojom znanstvenom radu dotaknuo se financiranja medija u Europskoj uniji. Kako je naveo, u Europskoj uniji javno financiranje medija smatra se ključnim za očuvanje slobode izražavanja, pluralizma te kulturne i jezične raznolikosti. Iako potpore podliježu pravilima tržišnog natjecanja, Europska komisija ih ispituje samo kada mogu utjecati na konkurenciju među državama članicama, dok se potpore unutar jedne zemlje – osobito za kulturne i medijske sadržaje – u pravilu dopuštaju.
Državne potpore mogu uključivati razne oblike pomoći, poput bespovratnih sredstava, subvencija kamata, poreznih olakšica, zajmova ili otpisa dugova. Poseban status imaju projekti koji se odnose na promociju kulture i očuvanje baštine.
Na temelju Ugovora o EU, Komisija kroz programe poput Kreativna Europa sustavno podupire medijske i audiovizualne sadržaje. Agencija EACEA provodi financiranje televizijskih projekata, a jasno definirani kriteriji omogućuju transparentnu raspodjelu sredstava.
Iako EU tradicionalno ne promiče izravne državne potpore, one su se nakon gospodarske krize 2008. počele fleksibilnije tumačiti, osobito u pogledu financiranja javnih servisa i ostalih usluga od općeg ekonomskog interesa. Također, uvedena je tzv. “de minimis” potpora male vrijednosti do 200.000 eura (za javne usluge i do 500.000 eura) u razdoblju od tri godine, koja ne zahtijeva prethodno odobrenje Komisije.
Uredbom iz 2014. dodatno je proširen spektar dopuštenih potpora bez potrebe prijave Bruxellesu, čime su države dobile više prostora za provođenje kulturnih i medijskih politika na lokalnoj i nacionalnoj razini. Fokus europske regulative sve se više pomiče s ograničavanja potpora na njihovo kvalitetno upravljanje i naknadnu procjenu učinka.
Budućnost bh. novinarstva
Novinarstvo u BiH suočava se s nizom ozbiljnih izazova koji prijete opstanku profesije i kvaliteti informiranja građana. Podaci prikupljeni uz podršku Europske unije otkrivaju zabrinjavajuće trendove u obrazovanju, zapošljavanju, sigurnosti i ravnopravnosti u medijskom sektoru.
Broj studenata novinarstva u BiH znatno je opao tijekom posljednjeg desetljeća, što bi dugoročno moglo rezultirati manjkom kvalificiranih kadrova. Istovremeno, novinarske plaće ostaju niske – u rasponu od 330 do 1.000 eura – i ne prate inflaciju ni rast troškova života. Na nacionalnoj razini ne postoji sindikat koji bi štitio prava novinara, što dodatno otežava položaj zaposlenih u sektoru.
Nesigurnost zaposlenja sve je izraženija. Tijekom 2023. godine čak 444 novinara u Federaciji BiH i 108 u Republici Srpskoj bilo je bez posla. Većina novinara angažirana je preko kratkoročnih ugovora ili radi honorarno, što produbljuje osjećaj nestabilnosti i izloženosti.
Uz to, broj napada na novinare i kršenja njihovih prava raste. Tijekom prošle godine zabilježeno je 87 takvih slučajeva, što je porast u odnosu na 79 iz 2022. godine. Velik broj tužbi za klevetu dolazi upravo od političara, često zbog sadržaja koji je u interesu javnosti, što dodatno stvara pritisak na slobodu govora.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
