Institut za oceanografiju i ribarstvo upozorio je nove bliske susrete s invazivnom algom koja bi se lako mogla proširiti našim podmorjem. Riječ je o smeđoj algi Stypopodium schimperii viđenoj preklani, a ove godine ponovno na Visu. Srtručnjaci navode njezinu sličnost sa zavičajnom vrstom alge Padina pavonica koja se ipak razlikuje po bijeloj boji, dok je novi ‘uljez‘ smećkast i dimenzijama dvadesetak centimetara veći od domaće alge.
Kroz Sueski kanal
Prijeti li Stypopodium schimperii i južnom Jadranu, pitali smo znanstvenika Vladimira Onofrija, dokazanog stručnjaka za morski svijet. O smeđoj algi podrijetlom iz Indijskog oceana koja je u Sredozemlje prodrla utabanim stazama kroz Sueski kanal, kaže kako može, ali i ne mora, biti opasna za autohtone vrste.
– Kao i svaka invazivna vrsta, naglo se razvija i ispod sebe u podmorju ostavlja sve bijelo, no moguće je da se, ako nam dođe, i s njom dogodi kao s Caulerpom koja se naglo razvila, a onda počela pomalo nestajati. Objašnjenje? Ne znam što bi rekao. Svakako, ova nova alga koju spominje Institut prekriva morsku podlogu i davi sve autohtone vrste, i biljne i životinjske, sliči našoj pavonici, premda je puno manjih dimenzija. Voli betonske rive, blokove, u plićim je zonama – kaže nam Onofri o pridošlici. A kad je širenje posrijedi, podsjeća da se to može dogoditi vegetativnim razmnožavanjem možda sporama kao Caulerpa, pa morskim strujama…
– To su sve tzv. lesepsijske vrste koje su prošle kroz Sueski kanal, po Lesepsu, zaslužnom za izgradnju Sueskog kanala. Zato se sve vrste koje su došle iz Crvenog mora i Indije u Mediteran nazivale lesepsijskima – pojašnjava Onofri.
‘Pripitomila se‘
– Mi agresivnom vrstom smatramo sve što nije domaće i previše se naglo razmnožava. Tako je bilo i s ‘našom‘ Caulerpom, nakon godina bujanja, nitko je više ne spominje. A nje još ima posvuda, vidim je kad lovim, 30, 40 metara,kad zaroniš, vidiš je ali nisu to više one guste kolonije, ali je ima svuda, to je Caulerpe cylindracea, bivša racemosa. Svi pamtimo taxifoliju. A treća je prolifera koja na Lokrumu jedne sezone obrasla kompletnu podvodnu liticu, visine 4 do 5 metara, širine 20 metara, da bi se dogodine skroz povukla, nema je. Prvi put sam 1980-tih primijetio proliferu, treću vrstu. Zabilježili su je u Rijeci dubrovačkoj, navodno ju je doveo neki njemački akvarist – prisjeća se sugovornik i dodaje kako se evidentno caulerpa ‘primirila‘ nakon godina bujanja do razine podmorskih livada, dok je pličinu izbjegavala.
– Caulerpe i danas ima, lovi se na udicu, u vršu, u mrežu, ali se ne smatra tako opasnom. Razvijala se k‘o luda i onda posustala. Tko zna, možda će tako biti i s ovom novom posjetiteljicom – prognozira Vladimir Onofri.
