Hidrološki ciklus postaje sve nepredvidljiviji i ekstremniji, s krajnostima od potopa do suše objavila je danas Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u svom novom izvješću u kojem se naglašavaju lančani utjecaji viška ili manjka vode na gospodarstva i društvo.
U izvješću State of Global Water Resources navodi se da su tijekom 2024. uvjeti odgovarali uobičajenima samo u trećini riječnih slivova na svijetu. U ostalima su vrijednosti bile više ili niže od uobičajenih, a očita je neravnoteža zabilježena već šestu godinu zaredom.
Osim toga, tijekom 2024. zabilježeno je smanjenje mase ledenjaka na velikim područjima u svim regijama treću godinu zaredom. Mnoge regije s malim ledenjacima već su dosegnule najvišu točku otapanja ili će je prijeći svakog časa. To je točka kada ledenjak daje najviše vode, a zatim otjecanje počinje slabjeti jer se sam ledenjak smanjuje.
Tijekom 2024. sliv Amazone i druge dijelove Južne Amerike, kao i južnu Afriku, pogodile su intenzivne suše, a u srednjoj, zapadnoj i istočnoj Africi, dijelovima Azije i srednjoj Europi količina oborina bila je veća od uobičajene, navodi se u izvješću.
– Naša društva, gospodarstva i ekosustavi ovise o vodi. Svjetski vodni resursi istovremeno su pod sve većim pritiskom, a sve ekstremnije opasnosti povezane s vodama sve više utječu na ljudske živote i egzistenciju. Pouzdane i znanstveno utemeljene informacije važnije su no ikad jer gospodarenje zahtijeva mjerenja. WMO predano radi kako bi osigurao te informacije, a izvješće State of Global Water Resources za 2024. dio je tih nastojanja – istaknula je glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo.
Godišnje izvješće o stanju svjetskih vodnih resursa pripada paketu WMO-ovih izvješća koje sadrže informacije i uvide za donositelje odluka. Radi se o mjerodavnoj procjeni dostupnosti slatke vode na svjetskoj razini koja uključuje vodene tokove, akumulacije, vlagu u tlu, snijeg i led. Izvješće se temelji na podacima koje su dostavile članice WMO-a, kao i podacima iz globalnih sustava za hidrološko modeliranje i podacima dobivenim satelitskim motrenjima od čitavog niza partnera.
U izvješću se naglašava neophodnost boljeg praćenja i razmjene podataka.
– Daljnja ulaganja i veća suradnja u području razmjene podataka od ključne su važnosti za prevladavanje nedostataka u praćenju. Bez podataka tapkamo u mraku – izjavila je Celeste Saulo.
UN Water procjenjuje da 3,6 milijardi ljudi nema odgovarajući pristup vodi najmanje mjesec dana u godini i očekuje da će taj broj do 2050. narasti na više od 5 milijardi. Svijet je daleko od ostvarenja cilja održivog razvoja br. 6., koji se odnosi na vodu i odvodnju.
Ključne poruke
Klimatski uvjeti: Godina 2024. bila je najtoplija u povijesti mjerenja, a započela je događajem El Niño koji je utjecao na velike riječne slivove i doprinio sušama u sjevernom dijelu Južne Amerike, slivu Amazone i južnoj Africi.
Količina oborina bila je veća od prosjeka u srednjoj i zapadnoj Africi, bazenu Viktorijina jezera u Africi, Kazahstanu i južnoj Rusiji, srednjoj Europi i Pakistanu te na sjeveru Indije, jugu Irana i sjeveroistoku Kine.
Rijeke i jezera: U proteklih šest godina samo je u oko trećine svjetskih riječnih slivnih područja protok odgovarao uobičajenim vrijednostima prosjeka razdoblja 1991. – 2020. To znači da je u dvije trećine slivnih područja zabilježen višak ili manjak vode, što ukazuje na sve nepredvidljiviji vodni ciklus.
Vrijednosti protoka bile su znatno niže od uobičajenih u nekima od najvažnijih riječnih slivova, među kojima su Amazona, São Francisco, Paraná i Orinoco u Južnoj Americi te Zambezi, Limpopo, Okavango i Orange u južnoj Africi.
Nasuprot tome, u slivovima rijeka Senegal, Niger i Volta te jezera Čad u zapadnoj Africi zabilježene su intenzivne poplave. Vrijednosti protoka u rijekama bile su više od uobičajenih u cijeloj srednjoj Europi i u dijelovima Azije, uključujući važne slivove rijeka Dunav, Ganges, Godavari i Ind.
U gotovo svima od 75 odabranih najvažnijih svjetskih jezera temperature su u srpnju bile više ili znatno više od uobičajenih vrijednosti, što je utjecalo na kvalitetu vode.
U kretanjima dotoka u akumulacije, podzemnih voda, vlage u tlu i evapotranspiracije uočavaju se regionalni kontrasti, pri čemu su se zalihe vode obnovile u područjima s većom količinom oborina kao što su dijelovi Europe i Indije, dok je u određenim dijelovima Afrike, obaju Amerika i Australije bio prisutan stalan deficit. Prekomjerno crpljenje podzemnih voda u nekim je područjima i dalje problem jer se na taj način smanjuje buduća dostupnost vode za zajednice i ekosustave i još se više opterećuju globalni vodni resursi. Razine podzemnih voda odgovarale su uobičajenim vrijednostima u samo 38 % izvora (od njih 37 406 u 47 zemalja koje su dostavile podatke o podzemnim vodama), dok su u preostalim izvorima bile previsoke ili preniske.
Ledenjaci: Tijekom 2024. treću je uzastopnu godinu u povijesti zabilježeno smanjenje mase leda na velikim područjima u svim ledenjačkim regijama. Smanjila se za 450 gigatona, što je jednako gromadi leda visokoj 7 km, širokoj 7 km i dubokoj 7 km koja sadržava dovoljnu količinu vode da se njome napuni 180 milijuna olimpijskih bazena. Zbog tolike količine vode nastale otapanjem ledenjaka globalna razina mora podiže se za dodatnih oko 1,2 mm godišnje, zbog čega se povećava rizik od poplava kojem su izložene stotine milijuna stanovnika obalnih područja.
Do rekordnog smanjenja mase ledenjaka došlo je u Skandinaviji, na Svalbardu i u sjevernoj Aziji, dok je u nekim područjima, poput kanadskog Arktika i rubnih dijelova Grenlanda, smanjenje bilo umjerenije. Kad je riječ o području bližem Tropima, masa kolumbijskih ledenjaka 2024. smanjila se za 5 %.
Ekstremni događaji: U tropskom pojasu Afrike kiše su 2024. bile znatno obilnije od povijesnih uobičajenih vrijednosti, zbog čega je poginulo oko 2 500 ljudi, a 4 milijuna je raseljeno. U Europi su zabilježene najintenzivnije poplave od 2013., pri čemu je u trećini riječnih mreža premašen visoki prag poplave. U Aziji i na Pacifiku zabilježene su rekordne količine kiše i tropski cikloni koji su odnijeli oko 1 000 života. Brazil se istovremeno suočio s oba ekstrema: katastrofalnim poplavama na jugu zemlje koje su odnijele 183 života i nastavkom suše koja je započela 2023. u slivu Amazone, koja je utjecala na 59 % teritorija te zemlje.
D.G.
