Premda se donedavno govorilo da od povratka obveznog vojnog roka neće biti ništa te da bi taj veliki i pompozno najavljivani plan Ivana Anušića mogao pasti u vodu, ustrajni ministar obrane ipak je uspio. Sredinom studenoga Anušić i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, general-pukovnik Tihomir Kundid, održali su sastanak s instruktorima iz Oružanih snaga koji će na temeljnom vojnom osposobljavanju mladima iz cijele prenositi vojna znanja i vještine.
Na tom je sastanku, kaže naš dobro upućeni sugovornik koji se i sam kao instruktor priprema za obuku novih ročnika, ministar tim iskusnim vojnicima i vrhunskim profesionalcima priopćio da prve mladiće na obukama mogu očekivati najkasnije početkom ožujka, odnosno već do kraja veljače.
Osim toga, naš je sugovornik i iz njegova izlaganja i iz sveopće atmosfere koja prati uvođenje obveznom vojnog roka zaključio da je i ministru u interesu da se dobar dio mladih pozove na priziv savjesti. Ideja je naime da u početku kroz vojarne godišnje prođe oko 4000 mladića jer u ovom trenutku Hrvatska vojska nema ni kadrovskog kapaciteta za veći broj obuka niti adekvatan smještaj za više ljudi.
Tri pravilnika
Drugim riječima, Anušić je u tišini, ne osvrćući se na kritike, ipak realizirao svoje planove, a bunt s ljevice, koja se protivila uvođenju obveznog vojnog roka i u prvi plan gurala priziv savjesti, samo mu ide u prilog. Premda načelno odobrava uvođenje obveznog vojnog roka, naš sugovornik smatra da će se javnosti predstavljeni pravilnici s vremenom ipak morati prilagođavati te da su neke stvari još nedorečene. Primjerice, pita se hoće li se unutar sustava izgubiti oni koji se nakon srednje škole, umjesto za vojsku, odluče za studij.
Oni bi na obuku trebali tek nakon završetka studija, kada ih, odnosno ako ih uopće netko pozove, pa naš sugovornik smatra da bi za njih trebalo uvesti neku vrstu registra, na čemu se još treba raditi. Još je jedan problem na kojem će trebati poraditi profesionalna vojska, što naš sugovornik objašnjava na osobnom primjeru. Naime, on je kao instruktor dosad obučavao mlade zainteresirane za profesionalnu vojsku, a sada kada preuzima obuku mladića koji će proći obvezni vojni rok, profesionalna vojska ostaje bez čovjeka sa znanjem i iskustvom pa bi mogla ispaštati.
To ne bi bilo dobro pa naš sugovornik kaže kako o tome treba dobro razmisliti, kako se ne bi dogodilo da profesionalni vojnici ispaštaju ili budu zakinuti za znanja i vještine zbog obveznog vojnog roka. Što god da se govorilo, Ministarstvo obrane u javno je savjetovanje već uputilo prijedloge triju pravilnika koji se smatraju nužnima za početak provođenja dvomjesečnog temeljnog vojnog osposobljavanja, nakon čijeg će se usvajanja slati prvi pozivi za zdravstvene preglede mladih ročnika i novaka.
Zdravstveni pregledi
Uz Prijedlog pravilnika o mjerilima i postupcima za ocjenu zdravstvene sposobnosti novaka i ročnika, u javno savjetovanje koje traje mjesec dana poslani su i Prijedlog pravilnika o temeljnom vojnom osposobljavanju te Prijedlog pravilnika o načinu vođenja evidencije vojnih obveznika i izvršavanju vojne obveze. Pozivi na prve zdravstvene preglede očekuju se krajem prosinca, najkasnije od početka siječnja iduće godine, a nakon toga, vrlo vjerojatno krajem veljače, prvi će ročnici ući u vojarne u Kninu, Slunju i Požegi, gdje će ih obučavati i naš sugovornik.
Inače on smatra da dva mjeseca nisu dovoljna za usvajanje temeljnih vojničkih vještina, međutim, kaže kako dobar dio mladih s kojima se već imao prilike susretati ne bi ni mogao izdržati više od ta dva mjeseca. Mladiće u vojarnama očekuje obuka u rukovanju osobnim naoružanjem, koristit će se suvremenom opremom i dronovima, naučiti osnove samoobrane te pružanja prve pomoći. Na temeljno vojno osposobljavanje bit će pozvani muškarci, to jest vojni obveznici rođeni 2007., iznimno i stariji. Postoji mogućnost i dobrovoljne prijave, ona se odnosi i na žene koje obvezi ne podliježu. Zdravstvenim pregledima i psihologijskim ispitivanjima utvrdit će se zdravstvena sposobnost kandidata, taj posao odrađivat će medicina rada Vojnog zdravstvenog središta.
No u taj kompleksni posao bit će uključene i državne zdravstvene ustanove te privatne ustanove koje se bave medicinom rada i sporta koje odredi ministar zdravstva. Zdravstvene preglede obavljat će specijalisti medicine rada i sportske medicine te specijalisti pojedinih grana medicine, dok će psihologijska ispitivanja provoditi ovlašteni psiholozi. Svi će oni timski određivati je li pojedinac sposoban za prijam u obveznu vojnu službu. Neke kandidate na tim pregledima možda neće biti moguće ocijeniti, njihov će status biti “neocijenjen” te će se nakon vremena koje odredi specijalist, a koje ne smije biti kraće od dva mjeseca i dulje od jedne godine, slati na nova testiranja zdravstvenih sposobnosti.
Oblik frizure
Pune ruke posla imat će i zaposleni u područnim odjelima za poslove obrane koji će voditi evidenciju o obavljenim zdravstvenim pregledima i psihologijskim ispitivanjima te unositi podatke o zdravstvenoj sposobnosti kandidata u IS-VE, informacijski sustav vojne evidencije. Ti će se podaci upisivati i u vojnu iskaznicu. Zdravstveni pregled i psihologijsko ispitivanje nije moguće izbjeći – oni su obvezni. Ako se kandidat iz nekog opravdanog razloga ne može odazvati na te preglede, u roku od tri dana od primitka poziva mora o tome obavijestiti područni odjel za poslove obrane, iz kojeg će pozivi i stizati.
Najzanimljiviji dio ove priče svakako je prijedlog Pravilnika o temeljnom vojnom osposobljavanju, životu i radu ročnika na TVO-u koji se odnosi na propise o službi u Oružanim snagama. Njime je propisano da su ročnici dužni brinuti se o vanjskom izgledu te kosu, bradu i brkove održavati urednima. Ročnici TVO-a, neovisno o spolu, zbog dva mjeseca neće biti prisiljeni šišati kosu pa se u pravilniku navodi kako duga kosa mora biti uredno svijena ili povezana tako da ne prelazi gornji dio ovratnika košulje, a oblik frizure ne smije smetati pravilnom nošenju kape ili zaštitne maske. I to je dio pravilnika koji naš iskusni sugovornik smatra problematičnim jer kaže kako vojnik s bradom i dugom kosom ne može nositi zaštitnu masku.
Podsjeća da su vojne obuke intenzivne i da će se odvijati u vrućim, ljetnim mjesecima te će se osobe s dužom kosom, pa i bradom, znojiti, što bi moglo rezultirati neugodnim mirisima, pa i određenim kožnim bolestima ročnika. Kao primjer ističe pojavu dermatitisa. Iako dio onih koji su se uključili u raspravu o ovim prijedlozima smatra da je ovakvim pravilnikom o dugoj kosi izbjegnut nejednak tretman muškaraca i žena u vojsci, naš se sugovornik ne slaže s time, kaže kako se u Hrvatskoj vojsci pravila oduvijek znaju i da ih nije trebalo korigirati. Podsjeća da i u brojnim europskim državama, pa i u NATO-u, vojnici u matičnim postrojbama moraju biti uredno ošišani i obrijani.
Prve obuke
S druge strane, u kanadskoj, britanskoj, pa i njemačkoj vojsci pripadnicima je duža kosa dopuštena ako je uredna. Mnogim mladima vrlo je važno što će za vrijeme obuke dobivati plaću, naknadu troškova javnog prijevoza, imat će osnovno i dopunsko zdravstveno osiguranje, kao i osiguranje od posljedica nesretnog slučaja. Tu je još i obvezno zdravstveno osiguranje u slučaju ozljede na radu, te smještaj, hrana, vojna odora i sportska oprema.
Mlade ročnike nastojat će se motivirati i nagradnim vikendima te značkom najboljeg ročnika naraštaja koja će se dodjeljivati za iznimne rezultate u obuci. Ivan Anušić posebno je euforičan u vezi s uvođenjem obveznog roka, ono bi trebalo biti najveći projekt u njegovu ministarskom mandatu. Da je interes za služenje obveznog vojnog roka velik unatoč kritikama aktivista i oporbenjaka, jasno je i iz ankete koju je MORH proveo na uzorku od 13.000 mladih koji će u vojsku biti pozvani.
Od njih, 62 posto ih podržava uvođenje obveznog vojnog osposobljavanja, a 65 posto odazvat će se pozivu, kažu u MORH-u, u kojem se ipak nadaju da će se ta brojka stati na oko 4000 mladih koji će s prvim danima proljeća proći prve vojne obuke nakon višegodišnje stanke.
