Europska vojna misija započinje u četvrtak na Grenlandu, arktičkom teritoriju pod danskim suverenitetom, u trenutku kada se zaoštravaju odnosi između Danske, Grenlanda i Sjedinjenih Američkih Država zbog ponovljenih izjava predsjednika Donalda Trumpa o interesu za preuzimanje tog strateški važnog otoka.
Misija slijedi dan nakon sastanka u Washingtonu američkih, danskih i grenlandskih dužnosnika, koji je, prema Kopenhagenu, završio „temeljnim neslaganjem“.
Francuska, Švedska, Njemačka, Velika Britanija i Norveška najavile su raspoređivanje vojnog osoblja u sklopu izviđačke misije povezane s danskom vježbom Arctic Endurance.
‘Vojska na putu’
Francuski predsjednik Emmanuel Macron poručio je da su „prvi francuski vojni elementi već na putu“, dok je njemačko Ministarstvo obrane navelo da je cilj „eventualni vojni doprinos namijenjen podršci Danskoj u jamčenju sigurnosti u regiji, primjerice u području sposobnosti pomorskog nadzora“. Njemačka na Grenland šalje 13 pripadnika izviđačkog tima, a Velika Britanija je potvrdila raspoređivanje jednog časnika na zahtjev Danske.
Iz Londona poručuju da „dijelimo zabrinutost predsjednika Trumpa za sigurnost Dalekog sjevera“, dodajući da je riječ o jačanju sigurnosti zemalja NATO-a i JEF-a radi odvraćanja ruske agresije i kineskih aktivnosti. U JEF-u su nordijske i baltičke zemlje te Velika Britanija i Nizozemska.
Danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen u srijedu je osudio Trumpovu želju da „osvoji“ Grenland. „Predsjednik je jasno izrazio svoje stajalište, a naše je drugačije“, rekao je, dodajući da i dalje postoji „neslaganje u temelju“, ali da će se osnovati radna skupina na visokoj razini kako bi se pokušao pronaći zajednički put. Naglasio je da Danska želi „blisko surađivati sa Sjedinjenim Državama, ali to mora biti suradnja puna poštovanja“.
Grenlandska ministrica vanjskih poslova Vivian Motzfeldt izjavila je nakon sastanka u Bijeloj kući da je razgovor bio intenzivan, ali pozitivan. „Bilo je vrlo intenzivno za sve nas, ali želim vam reći da je današnji sastanak prošao jako dobro“, rekla je, ističući da je Grenland otvoren za veću suradnju sa SAD-om, ali ne i za bilo kakvo preuzimanje. „Pokazali smo gdje su naše granice“, poručila je.
Donald Trump, koji nije sudjelovao na sastanku, ponovio je da Sjedinjene Države „trebaju Grenland iz razloga nacionalne sigurnosti“ te da je otok „ključan za Golden Dome koji gradimo“.
Time je prvi put izravno povezao planirani američki raketni obrambeni sustav s posjedovanjem Grenlanda. „Grenland nam je potreban zbog nacionalne sigurnosti“, rekao je novinarima, dodajući da ne vjeruje kako se SAD može osloniti na Dansku u obrani otoka.
Trump tvrdi da je Grenland ključan za obuzdavanje ruskog i kineskog utjecaja na Arktiku, iako Danska odbacuje tvrdnje o prisutnosti ruskih i kineskih ratnih brodova u tom području.
Kopenhagen je najavio da će „pojačati svoju vojnu prisutnost“ na Grenlandu i započeti dijalog s NATO-om o jačanju savezničke prisutnosti, podsjećajući da je već uloženo gotovo 12 milijardi eura u arktičku obranu. Trump je te napore ismijao, rekavši da „dvije pseće zaprege nisu dovoljne“ za obranu teritorija.
Napetosti su izazvale zabrinutost među stanovnicima Grenlanda, gdje su se uoči sastanka u Washingtonu pojavile grenlandske zastave kao znak otpora. „Vrlo je zastrašujuće, ovo je golema stvar“, rekla je učiteljica Vera Stidsen, dodajući: „Nadam se da ćemo u budućnosti moći nastaviti živjeti kao i do sada: i bez ometanja“.
Grenland, iako rijetko naseljen, ima veliku stratešku važnost zbog položaja između Sjeverne Amerike i Arktika, pogodnog za sustave ranog upozorenja i nadzor pomorskog prometa. SAD već ima više od 100 vojnika raspoređenih u bazi Pituffik, a prema postojećim sporazumima može rasporediti dodatne snage.
Unatoč pritiscima iz Washingtona, istraživanja javnog mnijenja pokazuju da se većina Grenlanđana, ali i Amerikanaca, protivi prelasku Grenlanda pod američku kontrolu.
