Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je u utorak u Sarajevu da Bosna i Hercegovina još uvijek ima priliku ostvariti ozbiljan napredak na putu prema članstvu u Europskoj uniji, ali da sve ovisi o spremnosti domaćih političara da provedu potrebne reforme.
Po dolasku u BiH, predsjednica Europske komisije posjetila je Memorijalni centar Srebrenica-Potočari, koji čuva uspomenu na više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijenih u genocidu 1995. godine. Na društvenoj mreži X poručila je kako je „bila duboko dirnuta susretom s majkama, udovicama i kćerima žrtava“ te da je „zajednička dužnost očuvati sjećanje i istinu kao preduvjet pomirenja“.
„Europska unija uvijek će se sjećati genocida u Srebrenici“, poručila je Von der Leyen.
Nakon toga, u Sarajevu se odvojeno sastala s članovima Predsjedništva BiH i s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto, a potom je izjavila kako politički čelnici „imaju veliku odgovornost graditi budućnost na istini“.
Von der Leyen je naglasila da je BiH „prošla dug i naporan put“ te da se sada nalazi „na pragu Europske unije“, istaknuvši da je uz političku volju moguće postići sve potrebne ciljeve.
„Potrebno je usvojiti reformske zakone i imenovati glavnog pregovarača“, podsjetila je na trenutačne prioritete koje Bruxelles očekuje od BiH.
Dodala je kako proširenje nije samo pitanje politike, već i volje i glasa naroda. „Ankete pokazuju da 72 posto građana BiH vjeruje Europskoj uniji, dok dvije trećine Europljana podupiru nastavak proširenja“, rekla je Von der Leyen.
Predsjednica Europske komisije u BiH boravi u sklopu regionalne mini-turneje, nakon posjeta Crnoj Gori, gdje je izrazila zadovoljstvo napretkom te zemlje i nadom da će do kraja 2028. godine postati članica EU-a.
Za razliku od Crne Gore, Bosna i Hercegovina se od ožujka 2024. nije pomaknula s mjesta na putu ka članstvu, jer je nakon što joj je Europsko vijeće uvjetno odobrilo otvaranje pristupnih pregovora, uslijedila nova politička kriza koja je zaustavila reformske procese.
Do danas, u BiH još nisu usvojeni Zakon o sudovima BiH ni Zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV), niti je imenovan glavni pregovarač, što su ključni preduvjeti za formalni početak pregovora, čije je trajanje ionako teško predvidjeti.
Tek nekoliko sati prije isteka roka, Vijeće ministara BiH je 30. rujna usuglasilo Program reformi koji je zatražila Europska komisija, kako bi zemlji omogućila pristup fondu od približno jedne milijarde eura bespovratnih sredstava i povoljnim kreditima iz paketa od šest milijardi eura, osiguranih kroz Plan rasta za šest država zapadnog Balkana.
Von der Leyen je najavila kako će Komisija pregledati dostavljeni program te da je prioritet održavanje prve međuvladine konferencije.
Predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto kazala je da „čini sve što je u njezinoj moći“, te je pripremila odluku o imenovanju glavnog pregovarača, ali da „njezino usvajanje ne može provesti bez suradnje drugih“. Najavila je da će odluku pustiti u proceduru kako bi se, kako je rekla, „pokazalo tko je za otvaranje pregovora, a tko to koči“.
„Neka svi jasno kažu želimo li taj proces europskih integracija“, poručila je Krišto, dodajući kako smatra da „mjesto BiH jest u Europskoj uniji“ te da svi trebaju otvoreno reći jesu li za taj put.
Istaknula je da se, unatoč preprekama, „neće umoriti od provedbe reformi“, a dodatni poticaj daje joj „potpora Europske komisije“.
Krišto je potvrdila i da je s Von der Leyen razgovarala o izmjenama Izbornog zakona BiH, naglasivši kako taj problem „uvelike opterećuje odnose u zemlji“ te da je nužno osigurati „legitimno političko predstavljanje“ u skladu s presudama Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava.
Na kraju je izrazila nadu da će za to biti „dovoljno dobre volje“, jer je to „najbolji način da se osiguraju mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini“.
