Ne pamti se kada je u Zagrebu puhao vjetar takve snage. Primjerice, u petak je na meteorološkoj postaji Sokolovac u podsljemenskoj zoni izmjeren udar vjetra od 120,6 kilometara na sat, na postaji Lisičine 101,9 kilometara na sat, a na meteorološkoj postaji u Maksimiru najjači udar vjetra bio je 96,1 kilometar na sat.
Kako su priopćili iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) analize podataka mjerenja u razdoblju od 2010. do 2024. na mjernoj postaji u Maksimiru pokazale su da jednom u deset godina treba očekivati udar vjetra od 90 kilometara na sat, jednom u 25 godina udare vjetra od stotinu kilometara na sat, a udare vjetra preko 115 kilometara na sat, kakvi su zabilježeni u petak, jednom u stotinu godina.
Atmosferski fizičar Branko Grisogono, profesor na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, tvrdi da je konfiguracija tla utjecala na prošlotjedno nevrijeme u Zagrebu pojačavši ga. “Ako vjetar puše pet do deset sati iz istog ili skoro istog smjera, kao što je ovdje bio slučaj, formiraju se takozvani planinski valovi pa dolazi do djelomične rezonancije između terena i atmosfere. Teren svakako igra ulogu, pogotovo kada je okomit na strujanje zraka. Ako je paralelan, onda slabo utječe. Za zapadno strujanje vjetra Medvednica nema nekakav poseban utjecaj. Međutim, kada je strujanje zraka okomito, formiraju se ti valovi, slično kao kod orkanske bure”, objašnjava za N1.
Fizičar: Vjetar je rušio krovove i fasade, ali gnijezda baš i ne
U sinoptičkom scenariju, dodaje Grisognono, kada satima puše iz istog smjera formiraju se jaki valovi vjetra. Mnogi su ovih dana govorili kako orkanski vjetar u Zagrebu nije bio onakav kakav redovito puše na obali, kao bura u Dalmaciji. Grisogono napominje da su bura u Dalmaciji i prošlotjedni orkanski vjetar u Zagrebu usporedivi događaji.
“To su dinamički slični procesi. Nije stvar u klimi, klimatologija s tim nam puno veze, nego dinamika jer riječ je o ‘napuhivanju’ zraka u određenom sloju na prepreku. Takve vrste vjetra pušu i u Japanu, od Hokkaida prema dolje. Pušu i na Andama u Južnoj Americi gdje se takav vjetar zove Zonda. Pušu i u Kaliforniji. Nema to veze s klimom i podnebljem, nego s dinamikom. Fizika tih vjetrova je ista, a to je ta djelomična rezonancija između atmosfere i tla koja se poklopi onako kako se poklopila u Zagrebu prošloga tjedna.”
Grisogono također kaže kako se mijenja opća cirkulacija vjetrova što vodi do sve više sličnih nevremena na ovim područjima. “Važno je i da arhitekti, građevinari, šumari i agronomi shvate o čemu se radi. Prošloga tjedna nije bilo srušeno puno gnijezda vrana, a krovove i fasade vjetar je rušio. To je bila prirodna pojava s kojom se životinje znaju nositi. Ako gnijezda ptica ostanu čvrsta pred tim vjetrom, a krovovi i fasade ne, znači da ljudi nisu dovoljno dobro zidali za budućnost. Usporedba je možda bezobrazna, ali vrane ne prodaju fore i maglu. One znaju kako treba napraviti gnijezdo na toj visini da ga vjetar ne obori, a mi, gradeći, potkradamo na cementu, željezu i drugim materijalima”, ustvrdio je.

