Na pitanje koje opasnosti za Savez vidi, general odgovara: “U ovakvoj poziciji uvijek postoji mnoštvo izazova. Mislim da vrlo pažljivo pratimo neke aktivnosti koje smo primijetili u Europi povezane s hibridnim prijetnjama. Nedavno smo imali sabotažu na željeznici u Poljskoj – iako još uvijek ne znamo tko stoji iza toga, neki sumnjaju. Naravno, problem neidentificiranih dronova u Europi se stalno ponavlja. Mislim da će to biti jedna od stvari koje ćemo vrlo pažljivo pratiti. I naravno, još uvijek imamo rat u Ukrajini. Promatramo i podržavamo cilj predsjednika Trumpa da se taj rat okonča. Međutim, svjesni smo da će Rusija, bez obzira na to kako taj rat završi, i dalje predstavljati prijetnju našim saveznicima u NATO-u i moramo biti spremni na sve što iz toga može proizaći.
Ono što je posebno zabrinjavajuće u ruskim postupcima jest njihova prilagodba novom načinu borbe. Mnoge vrste zapadnog oružja poslane su u Ukrajinu i nisu se sve pokazale toliko učinkovitima koliko se u početku mislilo, a za neke su Rusi brzo shvatili kako izaći na kraj. Kako održati tehnološku prednost Saveza?
To je stvarno dobro pitanje. Mnogo smo naučili promatrajući sukob u Ukrajini i videći kako zapadni sustavi naoružanja raznih proizvođača funkcioniraju u tom okruženju. Neprestano izvlačimo lekcije iz Ukrajine u vezi s učinkovitošću našeg oružja, masovnom upotrebom bespilotnih sustava i promjenama u karakteru ratovanja. Naše sestrinsko zapovjedništvo, Savezničko zapovjedništvo za transformaciju, pod admiralom Pierreom Vandierom, ima centar za naučene lekcije smješten u Bydgoszczu u Poljskoj. Taj centar prikuplja i analizira nalaze, a zatim ih prosljeđuje drugim NATO subjektima. Pred nama je puno posla, ali stalno poduzimamo mjere kako bismo zadržali prednost.
U tom kontekstu, možete li ukazati na smjerove koje smatrate najpoželjnijima u smislu inovacija na temelju ukrajinskog iskustva?
Svakako. S obzirom na nedavne upade dronova u Poljskoj, baltičkim državama i Rumunjskoj, obraćamo pozornost na iskustva koja su Ukrajinci podijelili s nama. Testiramo i integriramo ta iskustva i tehnologije unutar NATO-a te ćemo ih u konačnici implementirati tako da novi sustavi postanu dio, između ostalog, naše operacije Istočna straža, koja ima za cilj pružiti odgovarajuću zaštitu na istočnom krilu. Ovo je jedan od najjasnijih primjera primjene inovacija koje potječu iz Ukrajine.
Je li Savez trenutno usmjeren na istok NATO-a? Na Zapadu neki to tako vide, na primjer zbog smanjenja američke prisutnosti.
Mislim da se Savez oduvijek usredotočivao na izvor prijetnje. Ali kao što je glavni tajnik NATO-a, Mark Rutte, nedavno nekoliko puta rekao, danas smo svi zemlje istočnog krila. Vrste prijetnji koje vidimo – bilo da se radi o dronovima ili balističkim projektilima – mogu dosegnuti bilo koga u Savezu, uključujući saveznike u Sjevernoj Americi. Dakle, iako smo ponosni na europsko vodstvo na istočnom krilu, obrana zahtijeva zajedničke napore svih nas.
Sada bih htio pitati o logistici u istočnom području NATO-a. Kako vidite logistiku tijekom krize ili rata? Na primjer, ako Rusija odluči napasti baltičke države. I kakvu će ulogu Baltičko more igrati u toj fazi?
Dobro pitanje. Nedavno smo proveli nekoliko velikih vježbi u kojima smo stavili veliki naglasak na logistiku – posebno na to kako bismo premještali trupe i opremu, i preko kontinenta i preko mora i oceana, kako bismo pojačali naše prijatelje na istočnom krilu. Europska unija upravo je predstavila plan vojne mobilnosti, što je sjajan primjer suradnje EU-a i NATO-a. Radit ćemo na jačanju tog područja.
Što se tiče Baltika, Baltičko more je ključno. Ako želite premjestiti velike količine robe u baltičke države, Baltičko more je najučinkovitiji način – i sigurno ćemo ga koristiti, uključujući i tijekom kriza.
Ali imamo “nepotopivi Kalinjingrad”. Kako rješavate taj izazov?
Neću ulaziti u detalje naših vojnih planova niti što bismo učinili. Ali vjerujte mi, razmislili smo o svim mogućim scenarijima u vezi s Kalinjingradom i znamo kako djelovati u odgovarajućem trenutku.
Razumijem. Jesmo li mi, kao Savez, spremni suočiti se s potencijalnim ratom?
Vojni profesionalci nikada neće reći da smo spremni koliko bismo željeli biti – uvijek želimo biti bolji. Savez ima puno posla. Kao što je rekao veleposlanik Whitaker, moramo brzo pretvoriti vojne izdatke u stvarne sposobnosti. Stoga se ta ulaganja moraju brzo izvršiti i implementirati u oružane snage raznih članica Saveza. Ali ako se moramo boriti večeras, spremni smo. Apsolutno.
Vraćajući se na logistiku: u Poljskoj se trenutno vodi rasprava o izgradnji središnjeg aerodroma, tzv. CPK. Kakvo je vaše mišljenje kao zapovjednika NATO-a? Treba li nam tako veliki aerodrom? Jesu li trenutni aerodromi dovoljni iz perspektive NATO-ove logistike?
Mislim da su obje stvari donekle potrebne. Centralizacija donosi učinkovitost, ali u sukobu morate biti spremni raspršiti se i imati mogućnost djelovanja na distribuiran način. To se odnosi i na zračne luke i na logističke rute. Možemo imati glavni plan, ali nam je potrebno nekoliko planova za nepredviđene situacije spremnih u bilo kojem trenutku. To gradi otpornost našeg sustava u cjelini.
Američki general kaže da bi NATO mogao zauzeti ruski Kalinjingrad ‘nečuvenom’ brzinom
