Ruske obavještajne službe, prema navodima zapadnih dužnosnika, sve se češće oslanjaju na ljude povezane s nekadašnjom plaćeničkom skupinom Wagner kako bi provodile sabotaže diljem Europe. Umjesto klasičnih operativaca pod diplomatskim pokrićem, u prvi plan dolaze regruteri i propagandisti koji su već imali iskustva u mobiliziranju ljudi za rat u Ukrajini. O svemu piše Financial Times, pozivajući se na europske i zapadne obavještajne izvore.
Nakon neuspjele pobune protiv ruskog vojnog vrha u lipnju 2023. i pogibije osnivača Wagnera Jevgenij Prigožin, sudbina te strukture ostala je formalno nejasna. Ipak, njezina mreža nije nestala. Dio kadrova, osobito onih specijaliziranih za regrutaciju i propagandu, dobio je nove zadatke – ovaj put usmjerene prema europskom tlu.
Prema istim izvorima, cilj više nisu ruski mladići iz provincije nego ekonomski ranjivi pojedinci u državama članicama NATO-a. Njih se pokušava privući novcem i manipulacijom kako bi izvodili nasilne ili destabilizirajuće akcije koje bi poticale nesigurnost i političke napetosti.
GRU preuzima infrastrukturu
Ruska vojna obavještajna služba GRU, tvrde sugovornici, koristi postojeću Wagnerovu mrežu kao operativni resurs. Nakon što su europske zemlje protjerale velik broj ruskih diplomata i prikrivenih agenata, Moskva je ostala s ograničenim kapacitetima za klasične obavještajne operacije. Zato se sve više oslanja na posrednike. Uz GRU, aktivna je i ruska sigurnosna služba FSB, koja pokušava regrutirati tzv. “potrošne” agente – osobe spremne preuzeti rizik za relativno malu naknadu. U posljednje dvije godine kampanja sabotaža i ometanja proširena je, s ciljem slabljenja zapadne potpore Ukrajini i poticanja unutarnjih podjela.
Prema ocjenama europskih dužnosnika, Wagnerova mreža pokazala se učinkovitim, premda ne sofisticiranim instrumentom. Operativci su regrutima davali zadatke koji su uključivali podmetanje požara na automobilima političara, napade na skladišta s pomoći za Ukrajinu ili širenje ekstremističke propagande pod lažnim identitetima.Meta regrutacije najčešće su ljudi s društvene margine – bez stabilnog zaposlenja, perspektive ili jasnog životnog smjera. Novac je primarni motiv, dok ideološka komponenta često dolazi naknadno, kroz proces radikalizacije.
Dodatnu prednost Wagneru daje već izgrađena komunikacijska infrastruktura. Njihovi propagandni kanali, osobito na Telegramu, pokazali su se tehnički dotjeranima i prilagođenima ciljanoj publici. Prigožin je ranije upravljao i ozloglašenom “tvornicom trolova” – Agencija za internetska istraživanja – koja je godinama širila dezinformacije prema zapadnim društvima.
Slojevi poricanja i operativna distanca
Ruske službe, prema navodima istog izvora, redovito postavljaju najmanje dva posrednička sloja između sebe i izvršitelja. Takva struktura omogućuje poricanje izravne odgovornosti. U tom modelu Wagner i ljudi povezani s tom organizacijom imaju dugogodišnje iskustvo suradnje s GRU-om.
FSB se češće oslanja na kriminalne i dijasporske mreže, no one su, prema procjenama sugovornika, manje učinkovite u masovnom i brzom regrutiranju novih operativaca.
Slučaj iz Ujedinjenog Kraljevstva
Krajem 2023. računi povezani s Wagnerom na društvenim mrežama stupili su u kontakt s grupom mladih Britanaca. Među njima je bio i 21-godišnji sitni kriminalac Dylan Earl, koji je u ožujku 2024., nakon što je i sam regrutirao još četvoricu mladića, zapalio skladište u istočnom Londonu. Sud ga je osudio na 23 godine zatvora. Sutkinja Cheema-Grubb u obrazloženju je navela da je “skrivena ruka interneta” omogućila anonimnim posrednicima da putem enkriptiranih platformi pronađu mlade ljude spremne na radikalizaciju i izdaju vlastite zemlje zbog privida lake zarade.
Taj je slučaj, prema tvrdnjama sigurnosnih službi, pomogao u razotkrivanju šire mreže Wagnerovih operativaca raspoređenih diljem Europe.
Unatoč širenju mreže i smanjenim troškovima operacija, ruske službe korištenjem amaterskih izvršitelja gube na razini stručnosti i operativne tajnosti. Sigurnosne agencije ističu da je dosad spriječeno više napada nego što ih je uspješno provedeno. Ipak, trend oslanjanja na posrednike i društveno ranjive pojedince pokazuje prilagodbu ruskih struktura novim okolnostima – uz nižu cijenu, ali i uz veći rizik od razotkrivanja
