Dok većina zemalja zapadnog Balkana još tapka u mjestu, Crna Gora je u pregovorima o pristupanju Europskoj uniji odmakla dalje od svih. Od 33 pregovaračka poglavlja, otvorila ih je sve, a zatvorila sedam. No, iako je na papiru lider, pred njom je, kako upozoravaju i u Bruxellesu i u Podgorici, tek najteži dio puta.
Na tablici eurointegracija Crnu Goru prate Albanija, koja je otvorila 28 od 33 poglavlja, ali nijedno nije zatvorila, te Srbija, s 22 otvorena i samo dva zatvorena poglavlja. Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Kosovo još uvijek čekaju da uopće započnu taj proces.
Europska povjerenica za proširenje Marta Kos nedavno je prvi put otvoreno govorila o rokovima. “S Crnom Gorom napredujemo i moguće je da, ako 2026. zaključimo tehnički dio pregovora, 2028. ova zemlja postane 28. članica EU“, rekla je Kos. Dodala je i da bi je Albanija mogla slijediti dvije godine kasnije, točnije 2029. godine.
Pravi posao tek počinje
Optimistična poruka iz Bruxellesa oduševila je crnogorskog glavnog pregovarača Predraga Zenovića, ali i podsjetila da pravi posao tek počinje. “Što je država bliža članstvu, problemi su krupniji, političke dileme veće, izazovi jasniji, a test političke volje i spremnosti složeniji”, rekao je Zenović za BBC.
Podsjetimo, Crna Gora je još 2002. prihvatila euro, a od 2010. ima status kandidata. Putovanje prema Bruxellesu traje dugo, s povremenim zastajkivanjima i prečicama. Od 2009. crnogorskim građanima nisu potrebne vize za putovanje po zemljama šengenskog prostora, a 2017. zemlja se priključila NATO savezu.
Zenović dodaje kako je pridruživanje administrativni, ali i životni proces. “Reforme nikada nisu samo zakonodavne, nije moguće da se samo promjenama slova na papiru postane članica EU”, objašnjava on.
Proces je, međutim, dugo stagnirao. Više od desetljeća na vlasti je bila Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića, koja je 2020. otišla u oporbu. “Od agresije Rusije na Ukrajinu 2022. godine, od priče koja je bila birokratska i administrativna, prešlo se na jezik realpolitike, cilj EU-a postao je dokazati da su vrata i dalje otvorena i da je Unija atraktivna. Crna Gora je, kao jedina država koja se realno mogla dobaciti do tog cilja, dobila snažan vjetar u jedra”, rekao je Ivan Vuković, bivši gradonačelnik Podgorice, a danas oporbeni zastupnik DPS-a.
No, ne dijele svi njegov optimizam. “Pozitivne poruke čine svoje – građani možda misle da smo bolji od regije, ali bolje informirani znaju da smo najbolji među lošima“, upozorila je Milica Kovačević iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT), koja proces prati od samog početka
Albanija diže tempo
Nakon što je Edi Rama u rujnu 2025. po četvrti put preuzeo premijerski mandat, otvorio je još četiri pregovaračka poglavlja. Iz Bruxellesa mu je stigla jasna poruka da bi Albanija mogla u EU do 2029.
„Iz perspektive građana, to je velika motivacija i dobro za imidž i budućnost Albanije. No, izostala je bolja kontrola europskih institucija“, kaže Valjbona Kuko iz Vestminsterske zaklade za demokraciju. “Možete dati političku podršku, ali morate pratiti vodi li se borba protiv korupcije, postoje li veze s kriminalnim strukturama i odlučuju li građani o ključnim pitanjima. Građani ne vide jasno kako europske integracije mijenjaju njihove živote na bolje”, dodaje.
Crna Gora je dosad uskladila zakone u područjima javnih nabava, digitalne transformacije, znanosti, obrazovanja, kulture i vanjskih odnosa. Ali, najteže teme tek dolaze, a to su vladavina prava, borba protiv organiziranog kriminala i korupcije. “Tu nema prijelaznih razdoblja, moramo ispuniti završne kriterije. Sad je vrijeme da naše pravosuđe pokaže snagu, znanje i integritet”, poručuje Zenović.
Slično misli i oporba: “Slabe institucije, mali broj ljudi i teško provođenje zakona jednako za sve, to su ključni izazovi”, dodaje Vuković.
No, Milica Kovačević upozorava na lažni optimizam: “Zbog pozitivnih poruka iz Bruxellesa u nekim područjima imamo fingiranje minimuma reformi, a čak i to donosi pljesak. Dobivamo ovacije za dvojke i jedva prolazne ocjene, a ne za petice.”
-desk-Cropix
Političke prepreke
Osim tehničkih poglavlja, Crna Gora će morati preskočiti i političke prepreke. Na vlasti je široka koalicija Pokreta Europa sad premijera Milojka Spajića, stranaka bliskih Beogradu koje predvode Andrija Mandić i Milan Knežević, te manjih stranaka Bošnjaka i Albanaca. Vlada broji čak 34 člana.
“U sustavu imate ljude koji izravno rade na štetu europske ideje”, tvrdi Vuković. Kontroverze posljednjih mjeseci, počevši od rezolucije o Jasenovcu, preko rusofilnih izjava, do prijedloga zakona o “stranim agentima” ozbiljno su zategnule odnose s partnerima. “Minimum konsenzusa mora biti da se svi suzdrže od poteza koji bi ugrozili regionalne odnose, ljudska i manjinska prava”, upozorio je Zenović.
Kovačević pak opisuje aktualnu vladu kao “okupljenu oko podjele plijena i interesnih zona: mi ćemo vama dizati ruke za europske integracije, a vi nas pustite da se bavimo nacionalizmom i konzervativnim politikama. Nisu svi europski i demokratski orijentirani ako ne priznajemo genocid koji se dogodio na našem tlu”, kazala je.
I dok Bruxelles Crnoj Gori i Albaniji već crta vremenske okvire, Srbija sve više zaostaje. Iako vlasti u Beogradu tvrde da će reforme dovršiti do 2026., pomaka nema. Sam predsjednik Aleksandar Vučić prošle je godine izjavio da “nijedna balkanska zemlja neće ući u EU prije Ukrajine”.
“Vučić ne može priuštiti da Crna Gora uđe u EU, to je država koju njegovi mediji godinama prikazuju kao kriminaliziranu i disfunkcionalnu. A zamislite dan kad se građani Srbije probude, a Crna Gora ulazi u EU” kaže Vuković, dok Zenović pak poručuje da uspjeh Crne Gore treba biti poticaj, a ne prijetnja, te da su vrata EU otvorena za sve.
Čeka ih zahtjevna godina
Crna Gora ulazi u završnicu s planom da zatvori još pet poglavlja do kraja godine, a sva do kraja 2026. “To ne znači da će biti lakše, naprotiv, 2026. bit će najzahtjevnija. Važno je da broj zatvorenih poglavlja do kraja ove godine bude jasan signal da je proces nepovratan”, ističe Zenović.
Redoviti izbori planirani su za 2027., a oporba se nada da će do tada imati priliku vratiti se u vlast i dovesti zemlju do cilja: “Vjerujem da će DPS biti dio vlade koja će uvesti Crnu Goru u EU. Postojeća konstelacija, s potporom Andrije Mandića, teško da bi mogla završiti tu priču”, rekao je Vuković.
Milica Kovačević, međutim, podsjeća da cilj nije sama zastava EU na Cetinju, nego promjena društva. “Najgore bi bilo da se političkom voljom proglasi kako smo spremni, jer nismo i nećemo biti. Važnije od članstva su standardi po kojima se živi u zemljama članicama”, zaključila je ona.
Srbija na nogama zbog poruke s Kosova, povukli potez da zaštite Vučića
