Na temelju procjena hrvatskih diplomatskih misija i konzularnih ureda, hrvatskih katoličkih misija, kao i popisa stanovništva u državama u kojima borave hrvatski iseljenici i njihovi potomci, a na temelju procjena hrvatskih zajednica u nekim od tih država, procjenjuje se da oko 3.200.000 hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka živi izvan Hrvatske i širom svijeta.
Tradicionalno, Hrvatska je zemlja iseljavanja, a Hrvati su napuštali domovinu u nekoliko razdoblja: od 1880-ih do Prvog svjetskog rata u Sjedinjene Američke Države, Latinsku Ameriku, Južnu Afriku, Australiju i Novi Zeland; od 1918. do Drugog svjetskog rata u Njemačku, Francusku i Belgiju; na kraju i neposredno poslije Drugog svjetskog rata u Argentinu i druge zemlje u Latinskoj i Sjevernoj Americi; nakon 1965. godine u Zapadnu Europu, Australiju, Novi Zeland i Kanadu i nakon 1990-ih u Njemačku, Švicarsku, Austriju, Kanadu, SAD, Australiju i Novi Zeland.
Na temelju procjena pojedinih država diljem svijeta, broj Hrvata i njihovih potomaka je sljedeći: SAD oko 1.200.000, Njemačka oko 500.000, Argentina oko 300.000, Australija i Kanada po oko 250.000, Čile oko 200.000, Peru oko 196.000, Novi Zeland oko 100.000, Austrija oko 90.000, Brazil i Švicarska po oko 80.000, Italija oko 60.000, Francuska i Švedska po oko 40.000, Paragvaj oko 27.000, Irska oko 20.000, Nizozemska oko 10.000, Južna Afrika oko 8.000, Belgija oko 7.000, itd.
Nagli pad broja Hrvata u Srbiji
Dakle, Hrvati žive posvuda u svijetu, ali od 30-ak država gdje su se raširili najsiromašniji su u – Srbiji! Hrvati su nacionalna manjina u Republici Srbiji, ali kao zajednica takvim priznati tek od 2005. godine.
Ukupan broj Hrvata je iznosio 57.900 i čine 0,81 % stanovništva Srbije, prema popisu iz 2011. godine, dok je prema zadnjem popisu iz 2022. njihov broj pao na 39.107 Hrvata, a prema popisu iz 1961., primjerice, u Srbiji je živjelo 196.409 Hrvata
Najviše ih je u Vojvodini gdje su četvrta etnička skupina po brojnosti, a druga regija gdje su Hrvati brojniji je beogradska regija, čime su 2011. bili peta etnička skupina po brojnosti. Oko dvije trećine današnjih Hrvata u Vojvodini su bunjevačkog ili šokačkog podrijetla.
Više od 460.000 ljudi se nije izjasnilo o nacionalnosti
Najveći broj Hrvata bunjevačkog podrijetla živi u selima u okolini Subotice (Bikovo, Gornji Tavankut, Donji Tavankut, Đurđin, Mala Bosna i Stari Žednik), dok Hrvati šokačkog podrijetla uglavnom žive u Sonti, Apatinu, Bačkom Bregu i Bačkom Monoštru.
Prema podacima iz 1851., na teritoriju Srpskog vojvodstva i Tamiškog banata, kratkotrajne pokrajine Austrijskog carstva koja je postojala na području današnje Vojvodine između 1849. i 1860. godine, živjelo je 62.936 Bunjevaca i Šokaca i 2.860 Hrvata.
Broj Hrvata u Srbiji znatno se smanjio od Drugoga svjetskog rata. Tijekom velikosrpske agresije 1990-ih, ubijeno ih je 25, a prognano 35-40 tisuća. Zanimljivo je da se prema popisu iz 2022. čak oko 8 posto građana Srbije, njih više od 460.000, nije izjasnilo o nacionalnosti ili je taj podatak ostao popisivačima nepoznat.
Žigmanov smatra da su zatajili da su Hrvati
“Posve je opravdana i utemeljena vjera da u tom društvenom stratumu postoji znatan broj onih koji su u etničkom smislu pripadnici hrvatskog naroda, ali su to, iz straha, nesigurnosti ili nelagode, zatajili tijekom popisa”, rekao je čelnik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) i tada ministar u srbijanskoj vladi Tomislav Žigmanov nakon objave rezultata zadnjeg popisa.
Poslovni čovjek Stanko Krstin rođen je u Odžacima u Vojvodini, a već dugo živi u Novom Sadu, gdje ima vlastitu tvrtku. Međutim, u posljednjih deset godina više puta su ga napadali nacionalisti, nazivajući ga “ustašom” i govoreći mu da bi trebao napustiti Srbiju, jer je “hrvatski obavještajac”.
“Moj problem je specifičan. Mislim da je to organizirani kriminal i, kako bi sakrili što se u biti događa, pronašli su neke ljude koji su sve svalili na nacionalizam. A sada je to izazvalo probleme u mojoj obitelji, susjedi nas gledaju drugačije. Najveći problem je što država nije reagirala, posebno tužiteljstvo”, izjavio je svojevremeno Stanko Krstin za Deutsche Welle.
Glavni problem je financiranje zajednice
Glavni problem Hrvata u Srbiji je financiranje i nepostojanje zajamčenih mandata, rečeno je 2023. na sastanku članova Odbora za hrvatsku nacionalnu manjinu, koji okuplja predstavnike Hrvata iz 12 zemalja u okruženju, a jedan je od četiri koji čine Savjet Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Na temelju razgovora i razmjene iskustava s Hrvatima iz drugih zemalja, Jasna Vojnić je tada usporedila status Hrvata u našoj zemlji sa statusom koji imaju u drugim zemljama: “Imamo prednost što imamo krovnu instituciju, što smo priznati, što imamo status nacionalne manjine, a postoje zemlje u kojima Hrvati nemaju taj status.
Najveća razlika između nas i Hrvata u drugim zemljama je financiranje, koliko zemalja ima razvijene politike prema nacionalnim manjinama, te koliko se novca izdvaja za financiranje krovnih institucija.”
Protjerivanje hrvatskih državljana iz Srbije
“Usporedbe radi, za Hrvatsko nacionalno vijeće se izdvaja oko 180.000 eura iz državnog, pokrajinskog i lokalnih proračuna, a sada smo čuli da je isto i za Hrvate Gradišća u Austriji, da se izdvaja 1,7 milijuna eura, a u Rumunjskoj milijun. Mnogo veća sredstva se izdvajaju mnogo manjim zajednicama”, utvrdila je Vojnić i naglasila:
“Ono što je također specifično za Hrvate u Srbiji jest to što ne sudjeluju u procesu donošenja odluka, nemaju te zajamčene mandate, kao što je to regulirano u drugim zemljama.” “Sada imamo ministra u vladi, ali to nije posljedica poštivanja bilateralnog sporazuma između dviju država, već smo to postigli svojim trudom”, objasnila je.
Hrvatski veleposlanik u Srbiji Hido Biščević je proljetos potvrdio da je u tri dana troje hrvatskih državljana protjerano iz Srbije, a među njima je i dugogodišnji voditelj predstavništva Hrvatske gospodarske komore u Beogradu.
Označeni kao sigurnosna prijetnja Srbiji
Ovakav razvoj događaja izaziva ozbiljnu zabrinutost, osobito s obzirom na to da je riječ o službenom predstavniku institucije Republike Hrvatske, upozorio je tada Biščević i istaknuo kako “oni nisu jedini”. “U posljednja tri mjeseca imali smo desetak sličnih slučajeva, a ta učestalost posebno zabrinjava, poručio je hrvatski diplomat.
Ovi Hrvati progovorili o srpskim žrtvama: ‘Naša moralna odgovornost temelji se na istini’
Svi su protjerani hrvatski državljani, dodaje, formalno označeni kao sigurnosna prijetnja Srbiji, ali u praksi, kaže, to često nije jasno obrazloženo. “Protjeruju ih na godinu dana, ali nije jasno što se točno mijenja nakon tog roka”, napomenuo je veleposlanik.
Također je naglasio kako se može primijetiti da su neki od njih izražavali podršku studentskim prosvjedima u Srbiji putem društvenih mreža. Posebno čudnim smatra što su svi zabilježeni slučajevi protjerivanja usmjereni upravo protiv hrvatskih državljana, zaključio je Biščević.
