Guverner HNB-a Boris Vujčić izjavio je da američke carine nemaju snažniji direktan efekt po hrvatsko gospodarstvo, no cijeli je niz indirektnih efekata o kojima se mora voditi računa, pri čemu se nada da će se izbjeći scenariji snažnijeg usporavanja rasta BDP-a ili snažnijeg rasta inflacije.
Upitan o “pomutnji” na financijskim tržištima zbog uvođenja američkih carina i kako će to u konačnici utjecati na Hrvatsku, Vujčić je rekao da ovakvo uvođenje carina nije dobro. Desetljećima su se smanjivale barijere za protok roba i usluga, a sada se vrlo snažno krenulo u drugom smjeru. To s jedne strane, kazao je, može dovesti do smanjenja gospodarske aktivnosti i usporavanja rasta BDP-a, a s druge strane, rasta cijena.
“Carina nije ništa drugo nego porez na robu ili uslugu koja prelazi granicu i na taj način joj povećava cijenu. Nadam se da će idući dani rezultirati ublažavanjem ovakvih namjera oko dizanja carina (….) i da ćemo izbjeći loše scenarije snažnijeg pada BDP-a ili snažnijeg rasta stope inflacije”, izjavio je Vujčić u subotu na Danu otvorenih vrata Hrvatske narodne banke (HNB).
Na pitanje novinara na koga konkretno misli kada govori o padu BDP-a, SAD ili globalno, Vujčić je rekao da je globalna ekonomija povezana.
Tako, ako pada BDP u jednoj zemlji, ona je vjerojatno trgovinski partner drugih zemalja i to utječe i na njih. U Hrvatskoj direktan utjecaj nije snažan jer je izravna vanjska trgovina sa SAD-om mala, međutim, pojasnio je, postoji indirektan utjecaj zato što hrvatske tvrtke proizvode komponente za njemačke ili talijanske kompanije koje su snažno izložene prema američkom tržištu i na njih će se carine sigurno odraziti.
“Direktni efekti sigurno nisu snažni. Međutim, postoji cijeli niz indirektnih efekata i o njima moramo voditi računa”, poručio je Vujčić.
Dodatno, upozorio je, pad gospodarske aktivnosti u tim zemljama značio bi i pad zaposlenosti te rast nesigurnosti, što bi utjecalo i na odluke građana o odlasku na odmor te se tako negativno reflektiralo na turizam u Hrvatskoj.
Na novinarsko pitanje bi li pojedine hrvatske kompanije koje značajnije izvoze u SAD mogle imati poslovnih problema i mogu li drugdje kompenzirati potencijalni pad potražnje s američkog tržišta, Vujčić je kazao da to ovisi o kojoj je industriji riječ, pa neke to mogu napraviti puno lakše od drugih.
Naime, pojasnio je, u nekim industrijama je globalna potražnja puno više diversificirana nego u drugima. Primjerice, karlovački HS Produkt koji proizvodi oružje i kojem pola potražnje otpada na SAD tu potražnju vjerojatno ne može lako diversificirati, dok je u slučaju farmaceutskih proizvoda to lakše. No opet, SAD je ogromno tržište koje je nemoguće u potpunosti zamijeniti i supstituirati u takvim situacijama, dodao je guverner HNB-a
Upitan može li se očekivati da će neke svjetske kompanije s ciljem izbjegavanja carina preseliti proizvodnju u SAD, što je i zamisao američke administracije, Vujčić je rekao da to nije lako niti se može brzo napraviti.
Uostalom, napomenuo je, kada bi se kompanijama isplatilo imati proizvodnju na nekom području, već bi je tamo imali.
“To bi značilo da im je tamo efikasnije i produktivnije proizvoditi, no očito to nije tako. Gledano s globalnog aspekta, to bi onda dovelo do misalokacije resursa i pada globalne produktivnosti, što opet negativno utječe na globalni BDP”, kazao je Vujčić.
