Ukrajinske bespilotne letjelice sve češće pogađaju ruske vojne objekte, što bi moglo dovesti do ozbiljnih promjena u ruskoj vojnoj strategiji.
Iako ukrajinski zapadni partneri i dalje oklijevaju u pružanju dugometnog oružja koje bi moglo dublje ciljati ruski teritorij, Kijev se okrenuo dronovima kako bi potkopao ruske snage. Ovaj taktički pristup prisiljava Moskvu na pregrupiranje i razmatranje novih obrambenih mjera, izvještava The Wall Street Journal.
Viši analitičari i vojni stručnjaci, poput Justina Bronka iz Royal United Services Institute u Londonu, ističu da dok trenutni napadi dronovima još uvijek nisu strateški presudni, kontinuirani gubitci zračnih baza mogli bi dugoročno izazvati ozbiljne probleme za ruske zračne snage. “Trenutna razina štete za Ruse nije održiva dugoročno i mogla bi postati veliki izazov za njihove zračne operacije,” rekao je Bronk.
Moguće promjene u ruskoj strategiji
Napadi na ruske zračne baze, smještene duboko unutar teritorija Rusije, mogli bi prisiliti Moskvu da udalji svoje sustave protuzračne obrane i zrakoplove od bojišta. Ova nova dinamika čini ciljeve bliže fronti ranjivijima na daljnje ukrajinske udare, čime Kijev potencijalno dobiva prednost. Bronk također napominje da bi se ruski borbeni zrakoplovi mogli povući dalje od granice, što bi ograničilo njihovu sposobnost napada klizećim bombama, jer bi morali prelaziti veće udaljenosti.
Moguće premiještanje vojnih kapaciteta na istok podsijeća na sovjetsku taktitku u početnim fazama njemačke invazije u Drugom svjetskom ratu, kada su njemačke snage brzo napredovale duboko u sovjetski teritorij. Kako bi izbjegli uništenje ključnih industrijskih i vojnih kapaciteta, Sovjeti su poduzeli masovnu operaciju relokacije tvornica i vojnih baza na sigurnija područja istočno od planine Ural, daleko od dometa njemačke vojske.
Ova operacija uključivala je demontažu postrojenja i njihovo premještanje u regije kao što su Sibir, Kazahstan i područja Urala. Istovremeno, sovjetski vojni zapovjednici pregrupirali su trupe i premještali vojne baze kako bi ih zaštitili od njemačkog napada. Taj potez bio je jedan od ključnih čimbenika koji su Sovjetima omogućili da izdrže početni udar i kasnije pobijede u ratu.
Pritisak na rusku infrastrukturu
Iako su ukrajinske snage uspjele srušiti nekoliko ruskih zrakoplova, to je zahtijevalo značajne rizike, poput pomicanja ukrajinskih sustava protuzračne obrane bliže prvim linijama bojišnice. Takve operacije iziskuju balansiranje između zaštite teritorija i napada na ključne ruske ciljeve.
Prema mišljenju Douglasa Barrieja, višeg suradnika za vojno zrakoplovstvo na Međunarodnom institutu za strateške studije u Londonu, napadi bespilotnim letjelicama, iako nisu zamjena za rakete dugog dometa, predstavljaju značajan problem za Rusiju. Barrie dodaje da učinkovitost ovih napada nije isključivo u pogađanju mete – čak i kada su dronovi oboreni, Rusija mora reagirati i prilagođavati svoju obranu. Na taj način, napadi dronovima kontinuirano stvaraju pritisak na ruske snage i infrastrukturu.
Ukrajinska strategija ciljanja ključnih ruskih vojnih baza nastavlja izazivati odjeke u ruskim vojnim krugovima, tjerajući Moskvu na redefiniranje obrambenih planova i pregrupiranje snaga. Dok Kijev nastavlja vršiti pritisak dronovima, vojni analitičari ističu da bi ovi napadi mogli dugoročno oslabiti ruske ofenzivne kapacitete.
U Kursk su na NATO tenkovima umarširali vojnici s čudnim znakovljem i dignutim desnicama
