Za manje od mjesec dana kreće veliki udar na Plenkovića: Neće se stići pripremiti

Jesen koja je pred nama mogla bi biti izazovna za dobar dio hrvatskih građana, ali i za Vladu na čijem je čelu premijer Andrej Plenković iz čijih se redova već mogu čuti najave o poskupljenju cijena plina i struje, a uz to upućeni tvrde da bi od jeseni ponovno mogle porasti cijene hrane pa i nafte.

Dok građani koji ionako jedva spajaju kraj s krajem strahuju od novog vala poskupljenja, premijer Plenković u strahu je od socijalnih nemira i vala prosvjeda nalik onima u susjednoj Srbiji.

I inače već dugo premijerovi najbliži suradnici progovaraju o tome kako Plenkovićev najveći strah i jesu prosvjedi nezadovoljnih građana pa podsjećaju da premijeru nije bilo svejedno ni onda kada je uoči kampanje za parlamentarne izbore velike prosvjede organizirala lijeva oporba.

Umirovljenici pripremaju veliki prosvjed

No, tu je krizu prebrodio, ali mu zato ovih dana za vratom puše Blok umirovljenika zajedno koji je krenuo u organizaciju prosvjeda ‘Protiv siromaštva’ koji bi se trebao održati s prvim danom listopada. U BUZ-u su nezadovoljni time što bi cijene plina i struje trebale poskupjeti od deset do 15 posto. Iz BUZ-a su poručili kako se Vlada pohvalila drugim najvećim usklađenjem mirovina od 7,46 posto, no ubrzo nakon toga najavili su i poskupljenja struje i plina dok za to vrijeme vladajući sebi dižu plaće za 70 do 80 posto.

“U nekim nazovimo normalnim demokracijama kojima mi navodno težimo bi već i samo najavljeno poskupljenje od 1 posto izazvalo revolt, nerijetko izvelo na ulice stotine tisuća nezadovoljnika, no Hrvatima je izgleda sasvim normalno kada nešto poskupi nekim dvoznamenkastim postotkom… Ili nam napokon prestaje biti svejedno, jer vrč ide na vodu dok se ne razbije“, navode iz BUZ-a u kojem su glas digli i protiv uvođenja poreza na nekretnine.

“Naprosto je nevjerojatno da rekordni rast BDP-a u posljednjih nekoliko godina, čak i unutar EU-a, što je pratilo i rekordno punjenje proračuna, nije iskorišteno za oporavak gotovo potpuno uništene poljoprivrede i industrijske proizvodnje. Rekordni rast proračuna u prošlih nekoliko godina je bila i prava prilika za ispravljanje niza učinjenih socijalnih nepravdi taloženih kroz protekla tri desetljeća, posebno za umirovljenike koji od početka primjene odredbi mirovinske reforme od 01.01.1999. do kada je prosječna mirovina bila cca 80 posto prosječne plaće, da bi do danas pala na dvostruko manje odnosno na 40 posto prosječne plaće”, naveli su nezadovoljni umirovljenici koji bi na zagrebačke ulice sa sobom toga prvog listopada mogli privući značajan broj građana pa i obrtnika u čije su se ime oglasili iz Hrvatske obrtničke komore uputivši Ministarstvu gospodarstva zahtjev za nastavkom subvencija za troškove energije obrtnicima uz opasku da bi izostanak tih mjera uz poskupljenje energije ugrozio njihovo poslovanje i opstanak.

Nezadovoljni i obrtnici

”Svako povećanje cijena energenata uzrokovat će novo lančano povećanje ulaznih troškova i to ne samo energije npr. za grijanje ili kao pogonske energije, već svih vrsta ulaznih troškova jer će više cijene rezultirati i povećanim cijenama svih ulaznih komponenti poslovanja i svih dobavljača”, smatraju u HOK-u u kojem upozoravaju kako je u takvim okolnostima narušena konkurentnost koja će dovesti do zatvaranja zbog neisplativosti poslovanja pri čemu je druga solucija prevaljivanje povećanih troškova na povećanje cijena proizvoda i usluga što bi se negativno odrazilo na potrošače. Na najave cijena energije referirala se i šefica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber.

”Srednji i veliki poduzetnici već godinu dana plaćaju tržišne cijene energije, a za male i mikropoduzetnike treba pažljivo procijeniti utjecaj eventualnog ukidanja subvencija, jer bi to u slučaju povećanja cijena imalo snažan negativan efekt,” izjavila je Weber upozorivši da ukoliko trošak preko noći poraste za ozbiljan iznos tada to može imati snažan utjecaj na poslovanje.

No, dok u Hrvatskoj buja nezadovoljstvo upućeni objašnjavaju da Plenković nema previše prostora za manevar jer mjere koje je sada odlučio provesti od njega već dugo zahtjeva Europska komisija, a osim toga tijekom nedavnog posjeta članova Misije MMF-a Hrvatskoj u okviru redovitih konzultacija sa zemljama članicama prilikom kojega su se susreli s predstavnicima HNB-a i Ministarstva financija rečeno je da je hrvatski gospodarski rast u 2023.godini usporio na 3,1 posto iako je među najvišima u eurozoni.

Isplivale i Plenkovićeve ‘prljave gaće’: ‘Policijskim gliserom posjećivao je rodbinu’

Kolika nas poskupljenja doista očekuju?

Tada je ujedno rečeno da bi vlasti trebale smanjiti fiskalne poticaje, a sugerirano je i promptno ukidanje široko obuhvatnih mjera za smanjenje troškova života jer prema MMF-u sve mjere trebaju biti privremene i usmjerene na najranjivije. Kao što je tada sugerirano ukidanje mjera potpore tako je sugerirano i uvođenje poreza na nekretnine na čijoj se provedbi intenzivno radi. Koncem svibnja Europska komisija preporučila je Vladi da do kraja godine ukine mjere energetske potpore što je očito još jedan u nizu neizbježnih scenarija.

No, dok Plenković provodi mjere koje od njega zahtjeva Europska komisija, ovdje u zemlji raste nezadovoljstvo građana koji bi u prosjeku plin za cijelu godinu mogli plaćati između 470 i 495 eura, odnosno od 43 do 65 eura više nego sada, dok bi struju u prosjeku trebali plaćati između 575 do 598 eura, što je od 50 do 80 eura više nego do sada.

Na struju i plin na mjesečnoj bazi trebali bi izdvajati između sedam i pol do 12 eura više. Dodaju li se tome i ostala poskupljenja uključujući i cijene hrane koje ne padaju sasvim je jasno zašto Plenković strahuje od vala socijalnih nemira kojega bi za manje od mjesec dana trebali pokrenuti prosvjedi umirovljenika.