Nacionalni CERT je u 2024. godini zaprimio i obradio 1113 računalno-sigurnosnih incidenata, što je 9,95 posto manje u odnosu na prethodnu godinu. Phishing ostaje vodeći tip napada, čineći 58 posto svih obrađenih incidenata. Istovremeno, zabilježen je rast broja registriranih zaraženih računala te je tijekom 2024. godine detektirano 189.255 botova, što je povećanje od 36,47 posto u odnosu na 2023. godinu.
“Najveća promjena u odnosu na 2023. godinu odnosi se na porast incidenata povezanih sa zlonamjernim kodom. Korisnici često na vrijeme detektiraju malvere i prijavljuju ih, no kod zaraženih sustava uvelike ovisimo o međunarodnim prijavama. Tijekom prošle godine provedeno je nekoliko koordiniranih akcija međunarodnih tijela, čime je otkriven velik broj botneta, a Nacionalni CERT obavještava korisnike u Hrvatskoj o kompromitiranim računalima. Napadači neprestano razvijaju nove taktike, stoga je ključno podizanje svijesti i edukacija korisnika o prijetnjama koje dolaze s interneta.”, izjavila je Nataša Glavor, pomoćnica ravnatelja CARNET-a za Sektor Nacionalni CERT.
Novi zakon
U 2024. godini na snagu je stupio novi Zakon o kibernetičkoj sigurnosti prema kojem je Nacionalni CERT postao odgovoran za sigurnost u čak pet ključnih sektora: bankarstvo, infrastrukturu financijskog tržišta, digitalnu infrastrukturu, istraživanje i obrazovni sustav.
Kako bi se ubrzalo prepoznavanje i sprječavanje napada, CERT je pokrenuo novu uslugu CERT iffy, dok je PiXi platforma postala zakonom određena jedinstvena ulazna točka za obavještavanje o kibernetičkim prijetnjama i incidentima kao Nacionalna platforma za prikupljanje, analizu i razmjenu podataka o kibernetičkim prijetnjama i incidentima.
CERT.hr se bavi incidentom ako se jedna od strana u incidentu nalazi u Republici Hrvatskoj (odnosno, ako je u .hr domeni ili u hrvatskom IP adresnom prostoru), osim tijela državne uprave za koje je nadležan Zavod za sigurnost informacijskih sustava (ZSIS).
Usluge CERT.hr dostupne su široj javnosti, a njegovo djelovanje financirano je sredstvima koja osigurava Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, a drugi dio Europska unija kroz razne EU projekte.