Zadarski istražni zatvor je prepun muškaraca osumnjičenih za obiteljsko nasilje, tvrdi poznati zadarski odvjetnik, koji kao branitelj trenutačno zastupa tri supruga s područja Zadra koja su provela više mjeseci iz rešetaka zbog nasilja u obitelji.
– Prije su istražni zatvor punili osumnjičenici za kaznena djela vezana uz drogu ili napade na druge osobe, no sada ih ja najviše s optužbom za nasilje nad suprugama, odnosno partnericama. Problem je što takve optužbe, nerijetko, ne prate materijalni dokaz, ali sudovi svejedno izriču mjere zadržavanja u pritvoru, ponekad i do šest mjeseci, jer se radi ili o recidivistima ili o osobama koje su već u kaznenoj evidenciji za djela nevezana za nasilje u obitelji, primjerice za prijetnju. Obiteljsko nasilje je jako delikatna i kompleksna tema, ali osobno sam se uvjerio da se u nemalom broju slučajeva radi o pokušaju manipulacije, odnosno lažnih prijava kako bi tužitelji ostvarili neke drugi ciljeve, primjerice, bolju poziciju tijekom brakorazvodnog postupka i raspodjele imovine – kaže naš sugovornik, koji nas je zamolio za anonimnost.
Kako bi provjerili ovu uistinu intrigantnu informaciju, obratili smo se Županijskom i Općinskom sudu u Zadru. Pitali smo ih koliko je optužnica za kaznena i za prekršajna djela iz domene obiteljskog nasilja podignuto u zadnjih pet godina (od 2020. godine do danas); o kojim se konkretno kaznenim i prekršajnim djelima najčešće radi; protiv koliko je osoba zbog obiteljskog nasilja izdana mjera istražnog zatvora u tom istom razdoblju; koliko je osoba zbog obiteljskog nasilja u zadnju godinu dana bilo zadržano u istražnom zatvoru; koliko je osoba osuđeno (u prvom i drugom stupnju) za kaznena i prekršajna djela obiteljskog nasilja od 2020. do danas te koja je najveća izrečena kazna za kaznena i prekršajna djela iz domene obiteljskog nasilja.
Tijekom 2024. godine istražni je zatvor zbog kaznenog djela obiteljskog nasilja (čl. 179.a KZ) određen u odnosu na 17 osoba, a tijekom 2025. do 1. srpnja istražni je zatvor određen u odnosu na 12 osoba također zbog istog kaznenog djela, odgovorila nam je glasnogovornica Županijskog suda sutkinja Dijana Grancarić.
Za odgovore na ostala pitanja uputila nas je na Općinski sud u Zadru, odnosno na njegov Kazneni i Prekršajni odjel.
Njihovi pak podaci govore da se broj prijava za obiteljsko nasilje u od 2020. do početka 2025. povećao za gotovo devet puta!
Prema podacima iz sustava eSpis od 1. siječnja 2020. do danas pred Općinskom sudom u Zadru podignute su ukupno 263 optužnice za kazneno djelo Nasilje u obitelji iz čl. 179.a Kaznenog zakona, ističe u odgovoru sudac Davor Dubravica, glasnogovornika Općinskog suda u Zadru.
Pregled po godinama u navedenom razdoblju izgleda ovako: u 2020. je bilo 10 prijava; u 2021. je bilo 33 prijava, u 2022. je bilo 47, u 2023. je bilo 53, a u 2024. čak 88 gotovo devet puta više nego 2020. godine. Od početka 2025. pa do kraja srpnja zabilježene su 32 prijave za obiteljsko nasilje.
Od tih 263 ukupno zaprimljenih predmeta od početka 2020. do danas, osuđujuća je presuda donesena u 125 slučajeva, a oslobađajuća u svega 5 slučaja. Odbijajuća presuda je donesena u dva predmeta, rješenje o obustavi postupka u 4 slučaja, a utvrđujuća presuda za neubrojive osobe u 16 slučajeva. Jedan predmet je ustupljen, jedna osuđujuća presuda donesena je sporazumom, u jednom slučaju je izrečena odgojna mjera zbog maloljetnika, a zabilježeno je i jedno spajanje spisa. U rješavanju je još 107 predmeta.
Glasnogovornik Dubravica nam je objasnio da sustav eSpisa ne omogućuje pretraživanje po visini kazne za kaznena djela obiteljskog nasilja, tako da podatak o najvećoj kazni nismo mogli dobiti.
Nasilje u obitelji se također se i prekršajno sankcionira, a u razdoblju od 1. siječnja 2020. do 23. srpnja 2025. godine Općinski sud u Zadru je zaprimio ukupno 2158 prekršajnih predmeta iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. U istom razdoblju je donesena 1321 osuđujuća presuda zbog prekršaja iz citiranog Zakona.
– Moram priznati da me malo iznenadila ta brojka o broju izrečenih mjera istražnog zatvora za nasilje u obitelji. Moj je dojam da je takvih slučajeva puno više, jer i brojke s Općinskog suda pokazuju da je u porastu broj prijava za nasilje u obitelji. Zašto je do toga došlo, teško je lapidarno odgovoriti, ali je znakovito da porast prijava obiteljskog nasilja koincidira s početkom pandemije i lockdowna. Moguće je da je uistinu više obiteljskog nasilja, a moguće je i da ga žrtve više prijavlju – kaže naš sugovornik s dugogodišnjim odvjetničkim iskustvom.
Upozorava da prijave obiteljskog nasilja najčešće sadrže fizičko i psihičko nasilje nad partnericama, rjeđe je obrnuto, kada se žena nasilno ponaša prema partneru ili suprugu. Dodatna otegotna okolnost za osumnjičenika jest ako je djelo počinio u prisustvu maloljetnog djeteta, primjerice, ošamario ili uvrijedio njegovu majku.
– Moja praksa govori da su ”najlakši” slučajevi obiteljskog nasilja oni u kojima postoje materijalni dokazi, kad je nažalost u pitanju fizičko nasilje dokumentirano medicinskom dokumentacijom ili svjedočenjem. Ali postoje i slučajevi kada je dovoljno iznijeti optužbe bez konkretnih dokaza o, primjerice, psihičkom nasilju, uvredama i slično, a optuženik je recidivist ili ima kaznenu evidenciju za prijetnju, i odmah mu slijedi istražni zatvor. Osobno sam se uvjerio u više navrata da su neke optužbe za obiteljsko nasilje lažne, da su jednostavno plod konstrukcije iz nekih osobnih ali prikrivenih interesa prijavitelja. No sudovi u pravilu u takvim slučajevima maksimalno štite žrtve i osumnjičenici se u startu nađu u nezahvalnoj situaciji. Naravno, sudski dokazni postupak postoji u svakom slučaju, ali ako nemate konkretne dokaze, nego niz optužbi o, naglašavam, psihičkom maltretiranju ili vrijeđanju partnera, što se dosta događa u gotovo svim bračnim odnosima, uistinu je teško pronaći uporište za obranu. A kad se tome još doda i laka mogućnost određivanja istražnog zatvora, jer je žrtva u strahu za sebe i svoju djecu, ili jer je djelo počinjeno u prisustvu malodobnog djeteta, tada cijela stvar postaje još kompliciranija, a dokazivanje nečije eventualne nevinosti gotovo nemoguće. Bojim se da se upravo taj prostor često koristi za manipulaciju, pa nerijetko imamo slučajeve da nevini ljudi ne samo da budu pritvoreni nego i osuđeni, bez prvih dokaza – upozorava naš sugovornik.
U takvim slučajevima, kad nedvojbenih dokaza nema, pribjegava se vještačenjima, najčešće kombiniranim psihijatrijsko-psihološkim vještačenjima i žrtve i djeteta, ako je bilo izloženo nasilju. Takva vještačenja su skupa, razvlače postupak, i dodano traumatiziraju cijele obitelji. Ako se radi o prvoj prijavi za nasilje, osumnjičeniku se najčešće izriče mjera opreza, odnosno zabrana približavana žrtvi, no ako je u pitanju recidivist, osumnjičenik odmah ide u istražni zatvor. Istražni suci, naglašava naš sugovornik, katkad znaju prepoznati namjeru da ih se manipulira, ali ako je stvar čista, ako je netko pod drugi put prijavljen, ne nužno za fizičko nasilje, istražni zatvor mu ne gine. U njemu može ostati i do šest mjeseci, u nekim slučajevima i duže, ako za to postoje opravdane okolnosti.
– Nažalost, među svim tim prijavama ima najmanje prvog obiteljskog nasilja, nanošenja fizičkih ozljeda ili silovanja. Živimo u konzervativnoj i poprilično patrijahalnoj sredini gdje se žene još uvijek ne usude prijavljivati takvo nasilje svjesne stigme koja će ih pratiti. Iz ruralnih sredina je takvih prijava razmjerno malo, nešto ih je više u gradovima, ali među njima je najviše onih koji prijave za obiteljsko nasilje koriste u paketu s ”rješavanjem” nekih imovinskih odnosa kod razvoda braka ili određivanja starateljstva nad djecom. Ne želim ovime umanjiti ozbiljnost obiteljskog nasilja, naprotiv, samo želim upozoriti da je sustav tako postavljen da se teško možete izvući od optužbi, ma koliko bili nevini – zaključuje poznati odvjetnik iz Zadra.
