ZADAR – Bio je HDZ-ov ministar regionalnog razvoja i EU fondova, a odnedavno novi gradonačelnik Zadra. Pa iako iz iste stranke kao njegov prethodnik, odlučio je promijeniti javni diskurs, pa tako o svojim planovima i učinjenom, često progovara javno, na društvenim mrežama ili kroz medije. Najavio je tako nedavno i sadnju više tisuća stabala u danas zelenilom osiromašenom Zadru. Grad je to koji je zbog neuspijevanja dogovora vlasti i oporbe, godinama čekao da se otključa gradska kasa za mnoge gradske projekte, a jedino što je napredovalo jest divljanje betonske gradnje, uništavanje zelenila, prometni kaos i posljedično sve žešće poplave koje uništavaju gradsku infrastrukturu. Vidi li svjetlo na kraju tog zadarskog tunela i kakva je kratkoročna ali i dugoročna budućnost Zadra, u velikom intervjuu za Morski HR, progovara Šime Erlić.
Promjene urbanizma i pristupa gradnji
– Nismo protiv gradnje, ali smo za ograničenu gradnju i umjerenost, zbog čega idemo prema petim izmjenama prostornog plana kojima ćemo staviti restriktivnije mjere za ulaganje, investiranje i kapitalne privatne investicije, koje bi trebale ograničiti ulaganje u prostor i povećati udio zelenila na parcelama i omogućiti više zelenila na javnim prostorima. U tu svrhu identificirali smo 10-15 lokacija s javnim projektima diljem grada, koje bi željeli realizirati u godinama pred nama.
Za to smo najavili izradu novog GUP-a zajedno s Društvom arhitekata, sveučilišnim profesorima i zadarskom javnosti. Tu želimo stvoriti temelj za novi urbanizam Zadra u sljedećih 30 godina, što nam je osnovni cilj.
Kratkoročni plan: Ozelenjavanje Zadra i 750 stanova za mlade obitelji
– Ozelenjavanje grada tema je kojom smo se odmah krenuli baviti, 10 tisuća stabala, od čega 2,5 tisuće u prve dvije godine i to doslovno svaku ulicu za ulicu, obalni pojas i sve kvartove u gradu, gdje god smo našli parcele u gradu, sadit ćemo stabla i džepne šume. Čak ćemo i parkirališta pretvarati u zelene površine, kao i druge javne površine, uz ceste saditi drvorede… i to će imati jaki efekt za par godina kad te krošnje narastu. Zadar će tada biti još zelenije i kvalitetnije mjesto za život.
Ovih dana u javnosti se kritiziraju gradske službe jer se sumnja da će se posjeći i posljednjih drvored na Boriku?
– Nijedno stablo neće se srušiti, čuvamo fafarikule i sadit će se i nova stabla! – jasan je Erlić.
Priuštivo stanovanje nam je ključ, zato jer su cijene nekretnina podivljale. Mladim obiteljima je jednostavno nemoguće doći do stanova, iako se grade, iako ih ima puno, ali nisu dostupni lokalnom stanovništvu s primanjima koje imaju. Zato puno nade polažemo i u zakonske izmjene na kojima radi i gospodin Bačić. S tim u vezi već od 1. siječnja planiramo u proračun staviti stavku stambenog zbrinjavanja mladih obitelji, ali i gradnje POS-a, 750 stanova koje ćemo graditi kroz ovih 4-5 godina. Definirali smo lokacije u Crnom, Novi Bokanjac, Smiljevac na kojima imamo prostor na kojem možemo to raditi.
Komunalni vezovi su nam također bitni. Na području Draženice, Maestral, gdje radimo urbanistički plan uređenja, temeljem kojeg možemo ići u razradu projekta i financiranje iz EU fondova. Tamo ćemo dobiti bar 400 vezova, ali i sređen obalni pojas i neprekinuta šetnica i biciklistička staza koja će ići od Poluotoka sve do Puntamike. Uz zaštitne lukobrane, napokon bi trebali imati cestu koju neće zalijevati more – kaže zadarski gradonačelnik.
Beton je uništio Zadar i svi su svjesni toga
Prevelika betonizacija pokazala je svu štetu, nanijetu Zadru, kako vizualno, tako i nakon velikih kiša koje doslovno preplavljuju grad. Može li gradska infrastruktura podnositi toliki pritisak i uzima li Grad Zadar u obzir kroz prostorno planiranje i klimatske promjene kroz budućnost?
– Velike količine padalina sigurno nisu predviđene prije 10-20 ili pogotovo 30 godina kad se radila ta linijska infrastruktura. Mi smo sad započeli projekt Bokanjačkog sliva i Vruljice, dijelova grada koji najviše poplavljuju nakon velikih kiša. Tu ide jedna velika cijev koja ide ispod zemlje do Trpimirove obale i dalje 180 metara ispod mora, te prenosi isključivo oborinske vode. To će biti kapacitet koji bi napokon trebao riješiti taj dio grada, kao što je riješeno za Ričine.
Stalna je borba s klimatskim promjenama. Kišni vrtovi, gradnja, prilagodba infrastrukture, aglomeracija na kojoj se sada radi je nešto, što je iznimno nužno. Grad Zadar se jako širi, kvartovi se razvijaju. Sedamdesetih se na Plovaniji bilo tek nekoliko kuća, a sad je tamo urbanizirani kvart koji je dobio točku na “i” s Cezanovom cestom. Negdje su primjeri te, prije svega privatne gradnje, bili lošiji, a neki su dali štih zadarskom urbanizmu. Moramo reći i to da je Zadar u jedno vrijeme obilježila nelegalna gradnja, odnosno neriješenost imovinsko-pravnih odnosa. Ti kvartovi se nisu mogli planirati urbanistički s linijom infrastrukture, dovoljno širokih cesta i trotoara, nego su prvo nastale kuće, koje su često bile preizgrađene. I sad imamo situaciju da u takav jedan raster moraš gurati infrastrukturu i ceste… Nema tu jednostavnog rješenja bez rušenja određenih pravaca – kazao je Erlić.
Rješenje za nesnosne prometne čepove
Ima li rješenja za nesnosne prometne gužve ljeti? Naime, u Zadru se u to doba godine gotovo ne može normalno živjeti, a kamoli voziti automobil.
– Imamo rješenje u obliku novih džepova za parkiranje na obodima Poluotoka i okolo u toj centralnoj zoni Ravnica, kako bi dobili 300-tinjak novih parkirnih mjesta oko Poluotoka, gdje bi išli s posebnom prometnom regulacijom i smanjivanjem. A što se tiče dotoka prometa do Poluotoka i u smjeru istok-zapad, tu radimo strateški projekt Tuđmanove ulice koja je najopterećenija prometnica. Zeleni val se nastavlja na ulicu Bana Jelačića prema Vruljici, te se spaja na Gundulićevu i ide prema Putu Nina, čime dobivamo nužnu transverzalu.
Također rješavamo i zaobilaznicu koju trebaju napraviti Hrvatske ceste do rotora kod Supernove. Radit će se jedna paralelna cesta uz ovu sadašnju. Ako želite raditi rasterećenje cesta u Zadru, morate raditi transverzale, a naša sljedeća je iza ulice Hrvatskog Sabora prema Musapstanu, što će pomoći za sve one koji idu iz pravca Zagreba za Zadar, pa skreću prema Ninu, čime ne bi više opterećivali gradske prometnice. Tu cestu smo s ministrom Butkovićem dogovorili kao prioritet, plus četiri trake prema Poličniku, gdje nam se trenutno najviše čepova stvara.
Zadar 2 i Vrata Zadra
– Osim ovoga, uređivat će se uvala Bregdeti, te ovaj novi urbani dio koji povezuje željeznički kolodvor s Arbanasima. Grad će se u tom nekad industrijskom dijelu, širiti kao jedan ozelenjeni i lijepi urbanizirani dio grada koji će završiti uređenjem te uvale.
Vrata Zadra su zapravo urbanistička vizija širenja ovog dijela grada. Kada bi napravili Vrata Zadra, onda bi Poluotok dobio jednu prirodnu ekstenziju, odnosno aneks koji čini njegov prirodni centar sljedećih sto godina, uz sami Poluotok. To je fascinantno i naš je najvrjedniji resurs kojeg treba sačuvati i predvidjeti sadržaje koji su za građane bitni.
Kako je to urbanistička vizija, sastavljena od 30-ak komponenti, a ne projekt, naš je cilj dobiti konzervatorske uvjete, što trenutno rješavamo, za rješavanje parkinga kod bolnice. Ako ti riješimo, to može biti lokomotiva ostatka realizacije tog projekta. Trebali bismo dobiti garažu, s trgom i sadržajem koji će stvoriti pretpostavke za uređenje javnog prostora iznad, poput koncertne dvorane koja nam je nužna. To su važni gradski projekti koji su naša budućnost i dignuti će Zadar kao grad kulture i grad kao centar središnje Dalmacije i Jadrana. Mi ćemo na tome raditi, ali to su dugoročni projekti koji se ne mogu realizirati tijekom godine ili dvije dana – ispričao je za Morski HR nekadašnji ministar, a novi gradonačelnik Zadra, Šime Erlić.
Jurica Gašpar
