Jedna od pet žena doživi spontani pobačaj u prva tri mjeseca trudnoće, često bez jasnog ili očitog razloga. Učestalost spontanih pobačaja iznosi oko 15 posto svih klinički prepoznatih trudnoća. Dijelom te statistike je i Zadranka koja je za Index podijelila potresno iskustvo nakon spontanog pobačaja u OB Zadar.
– Prilikom redovne kontrole u 12. tjednu trudnoće saznala je da je srce prestalo kucati. Plod je bio dan ili dva manji jer je srce stalo kucati u tom periodu. Imala je izbor između kiretaže ili medikamentoznog abortusa, od čega je, dodaje na njezinu nesreću, izabrala abortus potaknut tabletama. Dobila sam isti taj dan tablete za kući i da dođem za dva dana u bolnicu oko 9 sati uz upute i objašnjenja kako će se razvijati daljnji tijek.
Dolaskom u nedjelju, dva dana nakon na odjel me zaprimaju ljubazne sestre koje mi daju preostale tablete i brufen. U međuvremenu doktor odrađuje još jedan UZV kao potvrdu i govori da ako osjetim u nekom trenu kao da mi je nešto ispalo, da obavezno javim. Do tog trena je sve bilo dobro, ali onda slijedi negativan rasplet događaja.
Nakon što mi je ispao veliki hematom, za nekoliko minuta bez bolova osjetila sam da izlazi još nešto. U toaletu sam tada vidjela da se radilo o cijelom fetusu od otprilike 8 cm. Fetus je ostao u ulošku, koji sam skinula i odložila sa strane, a zatim sam otišla u sestrinsku sobu i ispričala što se dogodilo.
Na pitanje sestara gdje je fetus i je li ispao u wc, odgovorila sam da je u ulošku i da ne znam što učiniti s njim. Nakon kraće šutnje, rečeno mi je da ga bacim u wc ili u kantu pored. Bila sam zgrožena jer se radilo o običnoj kanti za komunalni otpad, prepunoj boca, opušaka i ubrusa, u kojoj se našlo i moje dijete, kazala je pacijentica.
Iz zadarske bolnice odgovorili su kako nisu imali prijavu za određeni slučaj te su pojasnili kako se provodi zbrinjavanje fetusa.
– U odnosu na sam postupak medikamentoznog prekida trudnoće, uvijek se prije samog postupka pacijenticama objašnjava način i postupak prekida trudnoće. Pacijenticama se obavezno daje i pisana obavijest o preporučenom dijagnostičko-terapijskom postupku s detaljno opisanim postupkom. Zbrinjavanje se vrši ovisno o stanju u kojem se nalaze ostaci ploda, a što ovisi o stupnju trudnoće. Za veći plod se potpisuje “Suglasnost za zbrinjavanje posmrtnih ostataka pobačenog ploda” te se sukladno protokolu ustanove isti odnosi na Odjel patologije i citologije te zbrinjava sukladno zakonskim propisima. U takvim slučajevima pacijenticama se nudi na izbor ukop ili zbrinjavanje s ostalim medicinskim otpadom i to upravo zato što ga zakonski propisi kao takvog definiraju. Ako pacijentica preuzima plod preko odabranog pogrebnog poduzeća za ukop u obiteljsku grobnicu ili na Gradskom groblju, a to se događa pretežno iz vjerskih razloga, preuzimanje evidentiramo i slijedimo protokol. Ako se radi o manjim produktima začeća (tekući sadržaj) isti se zbrinjavaju na propisan način, poručili su iz zadarske bolnice za Index.
Prema podacima HZJZ-a u Hrvatskoj se u posljednjih pet godina povećao broj pobačaja i prekida trudnoće. Tako je 2020. godine zabilježeno oko 7.400 pobačaja, dok je prošle godine taj broj porastao na 8.130. Kada su u pitanju spontani pobačaji, njihov broj je varirao posljednjih pet godina, a u 2024. godini registrirano je oko 1.500 spontanih pobačaja, od kojih je 38 prijavljeno u zadarskoj bolnici.
Moja reakcija na članak je…
