Obitelj Kozina iz Struga pored Čapljine preko 20 godina se bavi pčelarstvom. Kako za Hercegovina.info kaže Ivica Kozina, njegov punac se bavio pčelarstvom, pa je uz njega zavolio taj posao i uključio se ozbiljnije raditi. On ističe kako ga je upravo on “zarazio” pčelarstvom” i potaknuo na razmišljanje čime se baviti kada ode u mirovinu. No, on i njegov brat su krenuti dalje kako sve ne bi ostalo samo na obiteljskom poslu. Odlučili su udružiti snage s drugim pčelarima s područja Čapljine.
“Na inicijativu mog brata i mene odlučili smo osnovati zadrugu. Pozvali smo još neke prijatelje pčelare budući da je za osnivanje zadruge potrebno imati pet članova iste. Tako smo prije godinu i pol dana osnovali ‘Zadrugu Matičnjak’. Razlog tomu je veći kapacitet proizvoda kako bi mogli lakše zajedno izaći na tržište. Kao pojedinac to jednostavno ne možete jer nemate dovoljne količine da bi opskrbljivali neke ozbiljnije trgovina ili trgovačke lance”, kaže nam Ivica.
Zadruga s vremenom ima sve više članova, a uvjet za ulazak u istu je kvaliteta meda, veterinarsko praćenje kvalitete meda, odnosno podrijetla proizvoda, zatim ocjenjivanje meda.
“Trenutačno imamo 12 pčelara u Zadruzi. Većina pčelara su s područja općine Čapljina, a po jednog pčelara imamo iz Neuma i Čitluka. Imamo dosta bivših branitelja, a i sam sam radio u vojsci. Tu su i troje mladih pčelara početnika i svi dobro funkcioniramo zajedno”.
Sadržaj se učitava…
Ivica i njegova obitelj imaju preko 100 košnica, no otprilike toliko u prosjeku imaju i svi drugi pčelari uključeni u zadrugu.
“Svi zajedno imamo preko 1000 košnica, možda njih oko 1200. Neki minimum koji bi na taj broj košnica trebali imati je oko 25 tona meda. Prošla godina i nije bila baš najbolja po pčelare, bila je izazovna, pa smo izvukli oko 20 tona. Ova godina je tek krenula pa ćemo vidjeti kako će se sve razvijati”.
Od Grada Čapljina su dobili dostavno vozilo
Ono što su i očekivali pokretanjem Zadruge, a to je plasman u veće trgovačke lance se i ostvarilo. Med Zadruge Matičnjak plasiran je na police hercegovačkog trgovačkog lanca ‘Namex’. Cijenom nešto skuplji, no kvalitetom puno bolji od dosadašnje ponude uvoznog meda.
“Tako je. Do sada ste mogli ući u veće trgovačke centre, ali na policama niste mogli pronaći pravi hercegovački med. Većinom je sve to bio uvozni med koji nije kvalitetom jednak domaćem hercegovačkom. Neka on bude i malo skuplji, ali kupci će barem znati da kupuju kvalitetan med iz domaće proizvodnje”.
Kada je riječ o cijeni po kojoj prodaju svoj med, ona je ovisna o količini.
“Na manje količine cijena meda je 25 KM po kilogramu. Naravno, ukoliko se uzimaju veće količine, od 10 kilograma pa na više, onda se cijena kreće oko 20 KM”.
U ponudi za sada imaju tri vrste meda, ali i neke druge proizvode.
“Imamo vrijesak, livadu i cvjetni med. Također imamo proizvode od meda poput propolisa, borovih iglica s medom i ostalog. Pčele uglavnom držimo u Hercegovini, a ako pak ovdje nije situacija najbolja idemo i dalje”.
Zadruga je za svoj med dobila brojna priznanja što ih itekako čini ponosnim.
“Kvaliteta je neupitna. Naš med stalno predajemo na analize i ocjenjivanje. Provjerava se kakvoća. S natjecanja smo donijeli 14 zlatnih medalja, ali ima tu i srebrnih i drugih priznanja”, zaključio je Ivica Kozina za Hercegovina.info.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
