Nedavno održanim lokalnim izborima završio je superizborni period, u kojem su prije lokalnih održani parlamentarni, pa europski, potom i predsjednički izbori. Izuzmu li se ovi posljednji, na kojima je slavio Zoran Milanović, može se zaključiti da je premijer Andrej Plenković sa svojim HDZ-om apsolutni pobjednik, što je za njega bilo značajno i zbog još jednih izbora koji mu predstoje, a u javnom se prostoru gotovo i ne spominju.
Još je sredinom lipnja na sjednici Nacionalnog odbora HDZ-a donesena odluka o održavanju redovnih unutarstranačkih izbora u temeljnim, općinskim, gradskim, organizacijama gradskih četvrti i županijskim organizacijama, među kojima je i zagrebačka gradska organizacija.
Ti izbori Plenkovića i vodeće ljude HDZ-ovih organizacija očekuju nedugo nakon što se vrate s godišnjih odmora, odnosno od 10. rujna do sredine prosinca ove godine. Izborne skupštine trebale bi se tako u temeljnim organizacijama HDZ-a održati od 25. rujna do 26. listopada ove godine.
Neformalne poruke
Od 27. listopada do 24. studenoga održavaju se pak izbori u općinskim i gradskim organizacijama, kao i organizacijama gradskih četvrti, a nakon toga, od 25. studenoga do 15. prosinca, u županijskim organizacijama i zagrebačkoj gradskoj organizaciji. Izbori za predsjednike i potpredsjednike općinskih i gradskih organizacija, kao i organizacija gradskih četvrti i županijskih organizacija, što uključuje i onu u Zagrebu, prema najavama, održat će se u nedjelju 26. listopada, kada je prvi krug tih izbora, a onda i u nedjelju 2. studenoga, kada se održava drugi krug.
Na lokalnim unutarstranačkim izborima mogu sudjelovati svi HDZ-ovi članovi upisani u evidenciju članstva, poručuje se i na stranicama vladajuće stranke. Poruke, međutim, do javnog prostora stižu i neformalnim kanalima, pa se u HDZ-u skorašnji izbori nazivaju još jednim testom za premijera Plenkovića i još jednom prilikom za pomlađivanje stranke. Kao i na svim drugim izborima, i na ovim unutarstranačkim naglasak se posebno stavlja na Zagreb, odnosno na zagrebačku organizaciju vladajuće stranke, na čijem je čelu premijerov odabranik Mislav Herman. Njegova pozicija na čelu zagrebačke organizacije ne bi bila upitna da s lokalnih izbora u glavnom gradu nije izašao kao gubitnik koji nije uspio dobaciti ni do drugog kruga.
Zbog toga se dio zagrebačkih HDZ-ovaca pita hoće li im Herman na stranačkim izborima uopće biti ponuđen kao kandidat, čak su se pojavile i spekulacije o njegovu mogućem odustajanju od kandidature, potaknute, čini se, rezultatom s nedavno održanih lokalnih izbora. S druge strane, u glavnoj organizaciji vladajuće stranke navode kako je Hermanova pozicija sigurna sve dok iza njega stoji Plenković, koji je istovremeno i sam svjestan da ovaj ugledni liječnik, kada se gleda njegovo vođenje važne gradske organizacije, nije ispunio ni njegova očekivanja.
Kumske veze
Hermanova pozicija tako je do listopada upitna, a usporedno s time raste i interes nekoliko nezadovoljnih struja za preuzimanje zagrebačkog HDZ-a. Upućeni kažu da je zagrebački HDZ i inače podijeljen na nekoliko struja. Jedna je svakako ona Hermanova, a svoju struju u toj organizaciji ima i HDZ-ov psihijatar Ivan Ćelić. O njemu se govori kao o jednom od glavnih stranačkih operativaca koji je zanat pekao u eri Andrije Mikulića i Milijana Brkića.
Oni koji Ćelića poznaju tvrde da se on nikada ne gura u prvi plan, ali da će u određenom trenutku odlučiti kojem će se kandidatu za šefa zagrebačke organizacije prikloniti. Moguće je da će čekati do posljednjeg trenutka i tek onda odlučiti komu će se prikloniti, to je tajna njegova opstanka u stranačkoj hijerarhiji, otkriva nam jedan dobro upućeni sugovornik. Osim toga, unutar zagrebačke organizacije djeluje i pomalo potisnuta, a brojčano prilično značajna konzervativna struja bliska doktoru Pavi Kostopeču, nesuđenom šefu zagrebačkog HDZ-a koji je snage odmjeravao upravo s Hermanom. Konzervativnija je i struja bliska Anti Deuru, koji značajan utjecaj uživa na istoku grada i u Sesvetama, a nekim tvrde da je kadar predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića.
Upućeni kažu kako je moguće da će se Kostopeč opet okušati u utrci za šefa gradske organizacije, premda tu mogućnost treba uzeti s rezervom, dok se s nešto manje rezerve govori o mogućnosti da će Deur i Jandroković na zagrebačkim izborima imati svojeg kandidata. Interes za preuzimanje zagrebačke organizacije HDZ-a odnedavno pokazuje i Danijela Blažanović, saborska zastupnica vladajuće stranke kumski povezana s Vladinim glasnogovornikom Markom Milićem, koji uživa veliko povjerenje premijera Plenkovića.
Hermanu obećana Petrova bolnica za odrađivanje ‘prljavog’ posla za Plenkovića: Sada se to realizira
Nova prilika?
Blažanović je, kažu upućeni, žena koja nije previše medijski eksponirana, ali je u stranci cijene zbog toga što je odrješita te se više puta pokazala hrabrijom od muških kolega, pa je doživljavaju kao ozbiljnu kandidatkinju. Hoće li se suprotstaviti Hermanu, još se ne zna. Moguće je, dakako, i da Plenković odluči da će Herman na zagrebačkim izborima biti jedini kandidat, da će mu pružiti još jednu priliku, međutim, dio nezadovoljnika u gradskoj organizaciji takav pristup već naziva destruktivnim i smatra da bi se Herman i sam, nakon onakvog rezultata na lokalnim izborima, morao povući s pozicije, skupa s potpredsjednicima zagrebačke organizacije, među kojima ističu Marija Župana koji je u kampanji za lokalne izbore trebao mobilizirati HDZ-ovo članstvo, što se nije dogodilo iako se Župan smatra HDZ-ovim operativcem.
Zagrebački izbori nisu zanimljivi samo zbog Hermanova mogućeg povlačenja nego i zbog toga što bi se vodstvo te stranke trebalo kadrovski osvježiti. Argument za to je to što je potpredsjednik te organizacije još bivši ministar rada Josip Aladrović, koji za funkcioniranje te organizacije, pa naposljetku i za povratak u politiku, trenutno nije zainteresiran. Potpredsjednica je u zagrebačkoj organizaciji i bivša ministrica turizma Nikolina Brnjac, koja se okrenula svojoj europskoj karijeri, što znači da u zagrebačkoj organizaciji na nju ne mogu računati.
Kao kritičan kadar u HDZ-ovu zagrebačkom predsjedništvu navodi se i bivši ministar gospodarstva Davor Filipović, još jedan nesuđeni zagrebački gradonačelnik kojeg je Plenković iz Vlade najurio u jeku afere Mreža, nakon što je ovaj izigrao njegovo povjerenje. Upućeni u odnose u stranci kažu kako bi po Plenkovićevu zagovoru, nakon bivše ministrice Brnjac, u Predsjedništvo zagrebačke organizacije mogla ući ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.
Ideološki smjer
Osim nje, u vladajućim redovima računa se i na mladog Maksimilijana Šimraka, koji slovi i kao jedan od mogućih Hermanovih nasljednika, koji bi u tu utrku navodno mogao ući ako se Herman odluči povući s čela organizacije. Kako će se rasplesti ovi unutarstranački izbori u glavnome gradu teško je reći, ali nije nevažno ni to što su se zbog njih još u lipnju oglasili predstavnici Zajednice utemeljitelja HDZ-a “Dr. Franjo Tuđman” u gradu Zagrebu, koji smatraju da se na tim izborima bira kandidat koji bi za četiri godine trebao biti novi zagrebački gradonačelnik, odnosno kandidat koji će s vlasti srušiti aktualnoga gradonačelnika Tomislava Tomaševića.
U svjetlu zbivanja oko Marka Perkovića Thompsona i činjenice da se dobar dio nacije, a i političke scene, okreće udesno, dio zagrebačkih HDZ-ovaca smatra da i oni u izboru svojeg budućeg predsjednika trebaju gledati u tom smjeru. Zagovornici te teze smatraju kako bi bilo najbolje da ih doista preuzme iskusni doktor Kostopeč, ali je veliko pitanje koliko je, i je li uopće, premijer Andrej Plenković otvoren za takav pristup i takav zaokret koji zaziva i Zajednica utemeljitelja. Njome u Zagrebu predsjeda Radoslav Dumančić iz Sesveta, koji je inače u korektnim odnosima s Plenkovićem, a bio je i na listi HDZ-a za grad Zagreb kada ju je predvodio premijerov prijatelj Drago Prgomet.
Dumančić je, doduše, početkom dvijetisućitih bio i na listi Hrvatskog bloka za Gradsku skupštinu, iz čega nije teško zaključiti da je pripadnik desne struje vladajuće stranke, koju očito i nakon ljetne stanke očekuju novi izazovi koji se možda dugoročno neće odraziti na Plenkovićevu poziciju, ali bi se svakako mogli odraziti na ideološki smjer HDZ-a, koji se dosad s Plenkovićem na čelu vrlo uspješno pozicionirao kao stranka desnog centra.
