Stupanjem na snagu Akta o umjetnoj inteligenciji (AI Akt) početkom kolovoza nije se dogodilo ništa spektakularno. Oni koji razvijaju proizvode i usluge koje se temelje na AI-u svoje poslovanje još ne moraju usklađivati s novim pravilima prve na svijetu regulative koja je AI odlučila staviti “pod nadzor”.
To će doći tek u narednim godina, a prije toga slijedi iznimno važan korak – definiranje pravila kojih će se morati držati. Domaći stručnjaci i zainteresirani akteri ističu da se nalazimo u kritičnom trenutku, a u njemu Hrvatska ne bi smjela sjediti po strani i biti nijemi promatrač. Moramo se aktivirati.
Šarolić Robić: Jako je važno da Hrvatska ima svoje predstavnike u EU koji će zastupati interese industrije.
Torta se tek slaže
Da su to ključni trenuci govori i poziv Ureda za umjetnu inteligenciju Europske komisije, tijela zaduženog za implementaciju i nadzor provođenja Akta. Njime se poziva sve zainteresirane, od kompanija, pojedinaca i stručnjaka… da se uključe u kreiranje Kodeksa prakse za AI modele opće namjene.
“AI Akt je suhoparan dokument koji se naslanja na tehničke smjernice. Ključni će biti tehnički dokumenti stoga je vrlo važno da se svi kojih se uredba tiče uključe i budu sukreatori Kodeksa prakse. U suprotnom će biti donesen od strane regulatora što nikada nije dobro, jer oni nemaju input i tada regulativa nije životna.
Zato je ključno da se biznis uključi, i to u fazi kada se torta slaže. Znamo koji su sastojci ali sada možemo utjecati na to kako će torta izgledati”, objašnjava Marijana Šarolić Robić, odvjetnica te aktivna mentorica startupa čiji je poseban interes upravo umjetna inteligencija. Ona se, naravno, već prijavila na poziv Ureda za AI te poziva i druge da naprave isto.
Poziv je otvoren do 25. kolovoza. Prvi sastanci, koji će biti podijeljeni u četiri radne skupine, odnosno teme – transparentnost i autorska prava, klasifikacija sistemskog rizika, procjena sistemskog rizika te mjere njegova smanjena – kreću već u rujnu. Finalna verzija Kodeksa prakse trebala bi biti predstavljena početkom svibnja 2025.
Iz domaćeg AI startupa Omnisearch, koji je razvio alat koji omogućuje pretraživanje multimedijskog sadržaja, kažu da razmatraju najbolje načine kako se uključiti u raspravu iako sami ne podliježu nikakvim obavezama na temelju Akta o AI-u. Njime je, naime, EU ovu tehnologiju odlučila regulirati na temelju rizika koji predstavlja i koji je podijeljen u četiri kategorije.
“Omnisearch je u niskoj kategoriji rizika jer radimo na izoliranim skupovima podataka”, ističe Marin Smiljanić, suosnivač i izvršni direktor Omnisearcha. No, utjecaj koji će ova regulativa imati na industriju u kojoj posluju bit će ogroman, pa u Omnisearchu detaljno prate njezin razvoj.
“AI Akt je napisan s najboljim namjerama i zabranjuje opasne primjene AI-a. Primjerice, izgradnju velikih baza podataka lica na temelju CCTV snimki ili distopijskog “social scoringa”. No ne možemo se oteti dojmu da je EU opet bila prelaka na okidaču kad je u pitanju regulacija”, ističe Smiljanić. Objašnjava da je glavni problem što u posljednje dvije godine imamo izraziti trend prema općenitim modelima, od kojih su veliki jezični modeli najprominentniji.
“To u praksi znači da se svaki takav model može interpretirati kao sustav “visokog rizika” i upasti u vrlo nepovoljan regulatorni režim, što može biti kobno za manje startupe kompanije. Divovi poput OpenAI-ja će bitno lakše osigurati usklađenost s aktom. Ironično, takav je sentiment iznio i glavni autor Akta Gabiele Mazzini u nedavnom intervjuu”, navodi Smiljanić.
Ubojica inovacija?
Da bi regulativa mogla “ubiti” inovaciju strahuje i odvjetnica Šarolić Robić, koja na to upozorava od kada je pokrenuta inicijativa njezina donošenja. Kritična je, kaže, i dalje, no regulativa je sada naša stvarnost.
“Ona je tu i moramo je primjenjivati. Sada moramo surađivati kako bismo mogli brzo reagirati i ne dozvoliti da prevelika regulacija uguši inovaciju”, napominje dodajući da će važnu ulogu u zastupanju hrvatskih interesa u EU institucijama imati politika i predstavnici koje imenujemo. “Nakon formiranja nove Vlade tu će obavezu preuzeti Uprava za digitalno gospodarstvo koja djeluje unutar Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije”, odgovorili su nam iz nadležnog ministarstva.
“Pitanje je koliko je Vlada prepoznala umjetnu inteligenciju kao jedno od polja na kojem treba graditi kompetencije i koliko će, u naše ime, gurati temu u Bruxellesu. U ovoj priči ne bi trebali biti oni koji prate već oni koji imaju inicijativu. To je naša prilika”, ističe Šarolić Robić.
Da bismo priliku iskoristili, moramo znati što želimo i koje sektore AI-a želimo poticati. No, najavljena strategija njezina razvoja još nije donesena.
