Švicarski ledenjaci ove su godine doživjeli “ogromno” topljenje, a tri posto pad ukupnog volumena označavao je četvrti najveći godišnji pad na evidenciji.
Ovaj značajan gubitak, pripisan globalnom zagrijavanju, izvijestili su u srijedu vrhunski švicarski glaciolozi.
Skupljanje znači da je ledena misa Švicarske-dom većine ledenjaka Europe-u posljednjem desetljeću smanjila jednu četvrtinu, navodi se u novom izvješću švicarske nadzorne grupe Glamos i Švicarske akademije znanosti.
“Glecialno topljenje u Švicarskoj bilo je opet ogromno 2025.”, izjavili su znanstvenici. “Zima s niskom dubinom snijega u kombinaciji s toplinskim valovima u lipnju i kolovozu dovela je do gubitka od 3 posto volumena ledenjaka.”
Švicarska, dom gotovo 1.400 ledenjaka – najviše u Europi – suočava se s implikacijama od ovog postupnog topljenja za hidroenergetsku, turizam, poljoprivredu i vodene resurse u mnogim europskim zemljama.
Više od 1.000 malih ledenjaka u Švicarskoj je već nestalo, dodali su stručnjaci.
Timovi su izvijestili da je zimu s malo snijega u lipnju uslijedila toplotni valovi-drugi najramoglasniji-zbog čega su rezerve snijega ostavile iscrpljene do početka srpnja. Ledene mase počele su se rastopiti ranije nego ikad, dodali su.
“Glečeri se očito povlače zbog antropogenog globalnog zagrijavanja”, rekao je Matthias Huss, glava glamura, pozivajući se na klimatske promjene uzrokovane ljudskom aktivnošću.
“Ovo je glavni uzrok ubrzanja koje vidimo u posljednje dvije godine”, dodao je Huss, koji je ujedno i glaciolog na Zürichovom Sveučilištu ETHZ.
Skupljanje je četvrto najveće nakon onih u 2022., 2023. i još 2003. godine.
Povlačenje i gubitak ledenjaka također utječu na krajolik Švicarske, zbog čega se planine mijenjaju i tlo postanu nestabilne.
Švicarske vlasti bile su u povišenom pripravnosti za takve promjene nakon što je ogromna masa stijena i leda s ledenjaka sletjela niz planinu koja je u svibnju prekrila gotovo cijelo južno selo Blatten.
