Prvo povlačenje Ukrajine može se očekivati već u prosincu, jer Moskva upozorava da će preslikati taj potez i koristiti zamrznuti zapadni novac
Čelnici zemalja G7 složili su se oko posuđivanja milijardi Ukrajini koja će biti podržana zaradom koja se nakupila na ruskoj državnoj imovini koju su zapadne zemlje trenutno zamrznule. U lipnju su se članovi skupine obvezali Kijevu posuditi ukupno 50 milijardi dolara koristeći taj novac.
Nakon eskalacije sukoba u Ukrajini u veljači 2022., SAD i njegovi saveznici blokirali su procijenjenih 300 milijardi dolara imovine koja pripada ruskoj središnjoj banci. Većina sredstava, oko 197 milijardi eura (213 milijardi dolara), drži se u Euroclearu. Klirinška kuća sa sjedištem u Bruxellesu procijenila je da je zaplijenjena ruska imovina do sredine srpnja generirala 3,4 milijarde eura kamata (3,7 milijardi dolara).
U petak, zemlje G7 izjavile su da su krediti za Ukrajinu “bit će servisiran i otplaćen budućim tokovima izvanrednih prihoda koji proizlaze iz imobilizacije ruske državne imovine.”
“Naš cilj je početi s isplatom sredstava do kraja godine”, priopćenje je pojašnjeno nakon sastanka šefova financija grupe u petak u Washingtonu. Ministri su otkrili da će iznos biti osiguran nizom bilateralnih zajmova koji će započeti već 1. prosinca i nastaviti do kraja 2027. godine.
U srijedu je američki predsjednik Joe Biden najavio “povijesna odluka” do “osigurati 20 milijardi dolara zajmova Ukrajini koji će biti vraćeni kamatama zarađenim od imobilizirane ruske državne imovine.”
Dan ranije, kancelarka britanske financije Rachel Reeves izjavila je da će London Kijevu na sličan način izdati zajam od 2,26 milijardi funti (2,94 milijarde dolara).
Također u utorak, Europski parlament odobrio je zajam od 35 milijardi eura (38 milijardi dolara) za Ukrajinu podržan prihodima od zamrznute ruske imovine.
Prema medijskim izvješćima, zapadni podupiratelji Kijeva pokušavaju ubrzati pregovore o zajmovima zbog zabrinutosti da bi pomoć Washingtona Ukrajini mogla presušiti ako Donald Trump pobijedi na američkim predsjedničkim izborima 5. studenog. Republikanski kandidat više puta je prijetio smanjenjem pomoći za zemlju ako bude izabran.
Komentirajući Bidenovu odluku, rusko veleposlanstvo u SAD-u izjavilo je u četvrtak “Krađa (je) ovdje uzdignuta u rang državne politike.”
Istoga dana upozorio je na to ruski ministar financija Anton Siluanov “Ako su zapadne zemlje počele koristiti prihode od zamrznutih ruskih rezervi, mi ćemo učiniti potpuno isto.”
“Zamrznuli smo novac ‘neprijateljskih’ tvrtki i organizacija,” dužnosnik je primijetio.