Novi Zakon o prostornom uređenju izaziva žustre reakcije. Vladajući tvrde da zakon omogućuje racionalnije i održivije korištenje prostora te povećava transparentnost planiranja. Oporba i dijelovi stručne javnosti, uključujući arhitekte upozoravaju da zakon značajno slabi lokalnu autonomiju jer strateške odluke prebacuje na državu. Hrvatska komora arhitekata zakon je nazvala opasnim i štetnim, ističući da bi mogao ugroziti plansku i prostornu stabilnost u zemlji.
Tako su Možemo i SDP organizirali okrugli stol “Privatizacija 2.0 – Stop Zakonu o prostornoj devastaciji!” na kojem su iznesene sve zamjerke na ovaj prijedlog zakona. Saborski zastupnik Možemo Marin Živković kaže kako je najveći problem i najveća zamjerka što se ukida prostorno planiranje u smislu da će sada investitori mimo planova gradova moći graditi kako i gdje žele.
“Ako grad za neko područje koje nije razvijeno i ako u dvije godine ne donese urbanistički plan uređenja za to područje investitor će tamo moći graditi kako želi i moći će dovesti infrastrukturu koju će kasnije naplatiti samom gradu ili općini. To je način na koji će se gradovi razvijati točkasto, tako da nove stambene zgrade neće pratiti u isto vrijeme javna infrastruktura poput vrtića, škola parkova, sportske infrastrukture, pa i ceste i javni prijevoz. Investitor će na takvim područjima graditi samo na osnovi ovog kriterija, odnosno kriterij vlasništva postaje ključan u razvoju gradova što ne ide na korist građanima, kvaliteti života, dovoljno mjesta u vrtićima, jednosmjenskoj nastavi u školama. Zakon pogoduje isključivo krupnom kapitalu koji će razvijati svoje projekte kako i gdje hoće“, upozorava Živković.
Komasacija i izvlaštenje
Nadalje, uvodi se mehanizam urbane komasacije koji je načelno dobar mehanizam, jer služi tome da spaja čestice u neke smislene cjeline koje odgovaraju prostornim planovima, kaže Živković. Međutim taj cijeli proces je nazvan od interesa za Republiku Hrvatsku, a kada se uvede taj pojam onda se može uvesti i proces izvlaštenja za određeni prostor.
“Oni su za cijelo područje urbane komasacije proglasili Republiku Hrvatsku to onda znači da i privatni investitori koji imaju više od 50 % nekog zemljišnog područja mogu pokrenuti proces izvlaštenja za područja koja su definirana urbanističkim planovima uređenja. To znači da sada vas može izvlastiti netko tko ima projekt luksuzne zgrade s vašeg zemljišta za siću i onda kasnije prodavati stanove za pet, šest, sedam tisuća eura po kvadratu. To nam je jako sporno“, upozorava Živković.
Osim toga, sporno je i to što se zakonom predlaže širenje građevinskih područja u službu priuštivog stanovanja. Nije dobro da se priuštivo stanovanje gura na margine grada, i s druge strane područja koja su do sada bila poljoprivredna ili šumska moći će se prenamijeniti kao novo građevinsko područje za priuštivo stanovanje, a ono još nije ni definirano zakonom koji nije ni u savjetovanju.
Investitor od Ministarstva može dobiti dozvolu
Ovim zakonom se ide mimo gradova i općina, i smatra se, kaže Živković, da ovaj zakon nije u nekom smislu demokratski. “Razlog leži u tome da Ministarstvo može direktno dati dozvolu investitoru ako grad ne donese plan urbanističkog uređenja.
Država proširuje svoju ovlast da odobrava generalne urbanističke planove na sve velike gradove tako da ćemo moći gledati scenarije koje smo gledali u Zagrebu gdje se nepotrebno odugovlačilo donošenje GUP-a“, kaže Živković.
Na žalost Zagreb donošenjem GUP-a nije doskočio ovom zakonu, kaže naš sugovornik. Zagreb je s ovim GUP-om napravio neke stvari restriktivnije, ima više zelenih površina, manja je izgrađenost na pojedinoj čestici, međutim Grad Zagreb ima puno područja koja se ne bi trebala razvijati dok se za njih ne donese urbanistički plan uređenja.
Pokušaj zaobilaženja GUP-a
“Kao primjeri to su područja Müllerovog brijega ili Ciglane. Oni se ne mogu razvijati bez urbanističkog plana uređenja. Ali sada po novom zakonu ako Grad u roku od dvije godine ne donese urbanističke planove uređenja za ta područja investitor će moći sam aplicirati kod Ministarstva za dozvolu da tamo gradi i dobit će dozvolu da gradi pristupne ceste i infrastrukturu koja vodi ka tim zgradama.
Primjerice na području Črnomerca koji već sada nema dovoljno mjesta u vrtićima, školama, ima zakrčen promet i Grad na tom području ne želi razvijati dodatnu stanogradnju bez dodatne javne infrastrukture, jer ne može paralelno na 50 mjesta razvijati društvenu infrastrukturu. E, sad zakon ide preko grada koji tako razvija infrastrukturu i kaže, ne oni će moći tamo graditi, zašto bi investitori čekali tako dugo da realiziraju vlasništvo nad svojom zemljom“, upozorava Živković.
Ako se ovaj zakon donese upravo će ići kontra onoga svega što se izmjenama GUP-a htjelo postići, pojašnjava naš sugovornik. Ovaj je zakon pokušaj Ministarstva graditeljstva da zaobiđe GUP. “Na područjima primjerice Trešnjevke koja su definirana trenutnim planovima investitor može graditi u gabaritima koji omogućuju trenutni planovi. Ako je Trešnjevka definirana da se može visina mijenjati jedan za jedan, onda se ne može više od toga. No, međutim ako imamo neko neizgrađeno područje onda je tu ovaj zakon zeznut“, kaže Živković.
