Hrvatska Vlada usvojila je prijedlog izmjena i dopuna Zakona o igrama na sreću, kojim se uvode znatno stroža pravila za priređivače igara na sreću i pojačava zaštita građana od negativnih posljedica kockanja.
Novi zakon, koji će se uskoro naći pred Saborom, donosi brojne promjene koje bi mogle znatno smanjiti dostupnost kockanja u zemlji.
No, ostaje pitanje – hoće li Federacija BiH, u kojoj su kladionice postale gotovo neizbježan dio urbanog krajolika, a njihovi vlasnici među najbogatijim ljudima u zemlji slijediti ovaj primjer?
Zabrana kladomata i ograničenje radnog vremena
Jedna od ključnih novosti u hrvatskom zakonu jest zabrana samoposlužnih terminala za klađenje, tzv. kladomata, koji se često nalaze u ugostiteljskim objektima. Priređivači imaju prijelazno razdoblje do 1. siječnja 2026. godine da uklone ove uređaje. Uz to, uvodi se ograničenje rada kladionica na 16 nedjelja godišnje, slično nedavno donesenom zakonu o radu trgovina nedjeljom.
U Federaciji BiH, s druge strane, kladomati su široko dostupni, a radno vrijeme kladionica je fleksibilno – većina njih radi od ranog jutra do kasnih večernjih sati, svih sedam dana u tjednu. Sportsko klađenje je jedna od djelatnosti koje primjerice nisu obuhvaćene nedavno donesenim Zakonom o neradnoj nedjelji. Hoće li vlasti u BiH prepoznati potrebu za sličnim mjerama?
Kompletan prijedlog zakona možete pogledati ispod:
Novi prijedlog Zakona by Maja Tisaj
Ograničenje oglašavanja i zabrana angažiranja poznatih osoba
Hrvatska također uvodi stroga pravila oglašavanja igara na sreću. Zabrana oglašavanja vrijedi od 6 do 23 sata na internetu, televiziji i radiju, a reklame neće smjeti biti prisutne ni u tiskanim medijima ni na javnim površinama. Također, poznate osobe i influenceri više neće smjeti promovirati igre na sreću.
U BiH, situacija je potpuno drugačija. Reklame za kladionice dominiraju sportskim prijenosima, društvenim mrežama i javnim prostorima, dok brojni javni influenceri i sportske zvijezde promoviraju klađenje. Najjači rang bh. nogometa, Premijer liga pod sponzortsvom je kladionice, pa se službeno zove Wwin prva liga.
Regulacija ove oblasti zasad, koliko je poznato nije na dnevnom redu vlasti.
Povećanje poreza i stroža kontrola igrača
Hrvatska uvodi nove porezne razrede za dobitke od klađenja, pri čemu će najveća stopa dosezati 30% na dobitke iznad 70.000 eura. Također, priređivači igara na sreću plaćat će znatno veće naknade za svoje poslovanje. Uz to, uvodi se obavezna identifikacija svih igrača u kladionicama, kao i registar isključenih igrača, koji će voditi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
BiH zasad nema slične mjere, a postojeći zakoni omogućuju relativno labavu kontrolu kockanja. Pitanje je hoće li političke elite, uključujući Dragana Čovića i HDZ BiH, pokazati volju za donošenjem strožih zakona koji bi zaštitili građane, posebno mlađu populaciju, od rastućeg problema ovisnosti o kockanju.
Prihodi kladionica u FBiH
Promet u kladionicama u 2023. godini za koju su dostupni podaci dosegao je 1,7 milijardi KM.
Broj zaposlenih u sektoru igara na sreću također raste – u 2023. godini u BiH poslovalo je 11 priređivača igara na sreću s 2.132 uplatna mjesta, 24 automat kluba sa 94 poslovne jedinice te jedan kasino. Povećanje broja zaposlenih u kladionicama pokazuje da industrija igara na sreću u BiH i dalje ima snažan ekonomski utjecaj, ali i postavlja pitanje o njenoj društvenoj odgovornosti.
Jedini porez koji plaćaju je onaj na dobit koji iznosi 10% od dobitka, no Slaven Raguž, zastupnik u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine iz Hrvatske republikanske stranke, najavio je kako će uputiti inicijativu da se kladionice krenu oporezivati na osnovu prometa, kao što je slučaj u EU.
Hoće li HDZ BiH i vlasti u FBiH slijediti ovaj primjer?
Premijer Hrvatske Andrej Plenković poručio je da je novi zakon jasan pokazatelj kakvo društvo Vlada želi graditi – društvo u kojem će se zaštititi javno zdravlje i smanjiti ovisnost o kockanju.
U BiH, gdje su kladionice često politički povezane i predstavljaju značajan financijski faktor, ovakve promjene nisu ni blizu provedbe. Ipak, pitanje je hoće li vlasti, uključujući HDZ BiH, prepoznati ozbiljnost problema i krenuti u smjeru restrikcija. Ili će, kao i dosad, interesi moćnih lobija ostati jači od javnog interesa?
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
