Šumska gospodarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine iz godine u godinu bilježe milijunske gubitke. Nezakonita sječa, nedovoljno obnavljanje šuma i nepostojanje zakona na razini Federacije BiH samo su neki od problema koji dovode do loših rezultata.
Revizori su prošle godine utvrdili višemilijunske gubitke u šumama na području Sarajevske, Zeničko-dobojske i Tuzlanske županije, a to je tek početak jer izvješća i analize za ostale županije još nisu pristigla.
Federacija bez nadležnosti
“Federacija je razvlaštena kada su u pitanju šume, nad njima autonomiju imaju županije”, kaže za Faktor Kemal Hrnjić, ministar gospodarstva, vodoprivrede i šumarstva u Vladi Federacije BiH.
Čini se da problem u vezi s usvajanjem zakona o šumama ponajprije leži u političkim nesuglasicama između županijskih i federalnih vlasti. Federacija BiH, kao složena administrativna cjelina, stalno se suočava sa sukobima nadležnosti između različitih razina vlasti.
Dok županije žele veće ovlasti u upravljanju šumama, Federacija se zalaže za centralizirani pristup koji bi omogućio jedinstven okvir za upravljanje šumskim resursima na razini cijelog entiteta. Županije, poput Hercegovačko-neretvanske i Srednjobosanske, zagovaraju decentralizaciju, tvrdeći da bi im to omogućilo učinkovitije upravljanje lokalnim resursima i izravno usmjeravanje prihoda od šumarstva u svoje proračune.
S druge strane, federalne vlasti naglašavaju važnost koordiniranog i kontroliranog upravljanja kako bi se izbjegli lokalni interesi koji često dovode do loše zaštite šuma.
Zakonski prijedlog čeka od siječnja
Ministar Hrnjić ističe da je Zakon o šumama spreman još od siječnja ove godine, no još se čeka mišljenje Ministarstva pravde FBiH i Ministarstva financija FBiH.
“Situacija je teška. Mnogo se šuma siječe, a vrlo malo obnavlja. Neće ništa ostati za generacije koje dolaze ako se ovako nastavi. Županije su dobile previše autonomije, a Federacija je, kada su u pitanju šume, razvlaštena”, poručuje Hrnjić.
Prema njegovim riječima, osnovni problem je nepostojanje plana obnove šuma, a zakon na razini Federacije BiH mogao bi to riješiti. Nakon godišnjih odmora planira sazvati sastanak kako bi se vidjelo postoji li šansa da se ovaj prijedlog zakona nađe pred zastupnicima.
Višak zaposlenih i stari problemi
Nusret Kovač, direktor za tehničke poslove Šumsko-gospodarskog društva Zeničko-dobojske županije d.o.o. Zavidovići, kaže za Faktor da nepostojanje zakona na razini Federacije jest problem, ali ne i najveći.
“Problem u našem, ali i drugim šumskim gospodarstvima u Federaciji BiH jest nesrazmjerno zapošljavanje. Ima zaposlenih viška, ali nema potrebnog stručnog kadra”, naglašava Kovač.
Dodaje da su održali sastanak na razini županijskih poduzeća te imenovali po jednog člana iz svake županije u radnu skupinu za izradu Zakona o šumama FBiH.
Ističe da je revizorsko izvješće za njihovo gospodarstvo već tri godine zaredom negativno. – Pokušavamo ispuniti preporuke revizora, dio je realiziran, ali neke stvari ne ovise samo o nama. Imali smo i problem pada prodaje drveta, no pozitivno je da smo u prvih šest mjeseci ove godine ostvarili dobit od milijun KM i nadamo se da će se taj trend nastaviti”, kaže Kovač.
