Zaljevske države uputile su apel Washingtonu da spriječi Izrael u potencijalnim napadima na iranska naftna postrojenja, jer strahuju da bi njihova vlastita infrastruktura mogla postati meta ako sukob eskalira, rekli su za Reuters tri izvora bliska vladama Zaljeva.
Ove države, uključujući Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate i Katar, odbijaju dati dozvolu Izraelu za prelete iznad svojih teritorija, te su svoje stajalište jasno prenijele SAD-u.
Nakon što je Izrael najavio osvetu za prošlotjedni raketni napad iz Irana, Teheran je upozorio da će svaka izraelska odmazda biti dočekana s velikim razaranjem, što je povećalo strahove od širenja sukoba u regiji, uključujući i mogućnost da se na udaru nađu ključna naftna postrojenja.
Zaljevske zemlje, koje su domaćini važnih američkih vojnih baza, suočene su s pritiskom da iskoriste svoj utjecaj na Washington i spriječe izraelske akcije.
Zaljevske države oprezne zbog prijetnji Irana
Visoki iranski dužnosnici su tijekom ovog tjedna održali sastanke s predstavnicima Saudijske Arabije, gdje su upozorili da bi svaki pokušaj pomoći Izraelu u napadu na Iran mogao izazvati osvetu prema saudijskim naftnim postrojenjima. Kako izvještava Reuters, Iran je jasno dao do znanja da bi njegovi saveznici u regiji, poput onih u Iraku ili Jemenu, mogli odgovoriti na bilo kakvu regionalnu podršku Izraelu.
Saudijski analitičar blizak kraljevskoj obitelji, Ali Shihabi, izjavio je da je Iran jasno naznačio kako bi “otvaranje zračnog prostora Izraelu bilo shvaćeno kao čin rata”. Iako je Rijad u posljednje vrijeme pokušao poboljšati odnose s Teheranom, povjerenje i dalje ostaje ključan problem.
Izvori iz Zaljeva također su potvrdili da su tijekom ovotjednih sastanaka dužnosnici ovih zemalja kontaktirali svoje američke kolege kako bi izrazili zabrinutost oko mogućih posljedica izraelskog napada. Iako Bijela kuća nije izravno komentirala te zahtjeve, poznato je da su predsjednik Joe Biden i izraelski premijer Benjamin Netanyahu razgovarali o izraelskoj odmazdi, a taj razgovor je opisan kao “pozitivan”.
Stručnjaci ističu da bi bilo kakav izraelski napad na iransku naftnu infrastrukturu mogao imati globalne posljedice, pogotovo za Kinu, najvećeg kupca iranske nafte, ali i za američko gospodarstvo koje bi moglo osjetiti rast cijena nafte. Jonathan Panikoff, bivši američki zamjenik nacionalnog obavještajnog časnika za Bliski istok, rekao je kako će “zabrinutost zaljevskih država biti ključna točka u razgovorima s Izraelom”, te da bi SAD mogao igrati važnu ulogu u smirivanju situacije.
Nafta kao ključni faktor
Zaljevske zemlje, kao vodeći svjetski proizvođači nafte, imaju veliki interes u deeskalaciji sukoba. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC), kojom dominira Saudijska Arabija, ima rezerve kapaciteta koje bi mogle nadoknaditi bilo kakav gubitak iranske opskrbe u slučaju napada.
Međutim, velik dio tih kapaciteta nalazi se upravo u regiji Zaljeva, pa bi i sama Saudijska Arabija mogla postati meta napada, kao što se dogodilo 2019. godine, kada je napad na Aramco postrojenja privremeno smanjio globalnu opskrbu naftom za 5%.
Analitičari upozoravaju da bi daljnje eskalacije u regiji mogle dovesti do poremećaja na svjetskom tržištu nafte, s potencijalno značajnim posljedicama za globalno gospodarstvo. “Ako cijene nafte skoče na 120 dolara po barelu, to bi moglo naštetiti američkom gospodarstvu i imati političke posljedice”, rekao je jedan izvor iz Zaljeva, referirajući se na moguće utjecaje na predsjedničke izbore u SAD-u 2024. godine.
Netanyahuov ministar predstavio velike planove: ‘Izrael će se polako širiti do Damaska’
