Odluka EU-a o uvođenju carina od 45,3 posto na električna vozila proizvedena u Kini izazvala je oštre reakcije u Njemačkoj, osobito među predstavnicima industrije i dijelom političkih krugova. Michael Schumann, predsjednik Upravnog odbora Savezne asocijacije za ekonomski razvoj i vanjsku trgovinu, u nedavnom je intervjuu za Global Times izjavio kako ovakva odluka dodatno ugrožava njemačko gospodarstvo, potiče trgovinske sukobe te je štetna za europski put prema klimatskoj neutralnosti.
Njemačka vlada, kao i niz zemalja u srednjoj i istočnoj Europi, među kojima su Mađarska, Slovačka i Slovenija, suzdržane su ili protiv takvih carina, a Schumann smatra da ovakve mjere EU-a vode protekcionizmu i štete razvoju tržišta. Kako objašnjava, “posljednje što (Njemačkoj) treba”, s obzirom na trenutnu ekonomsku situaciju, “je poticanje novih trgovinskih sukoba”.
U njemačkom kontekstu, naglasio je važnost dostupnosti povoljnijih kineskih električnih vozila kao ključne za postizanje ciljeva smanjenja emisije u prometu. Schumann je upozorio kako njemačkoj tranziciji prema elektromobilnosti prijeti stagnacija jer je na njemačkim cestama trenutno tek 1,52 milijuna potpuno električnih automobila, što je daleko od cilja od 15 milijuna do 2030. godine.
This is Europe’s and the West’s story in general story for the past few decades: we’re systematically unable to conceive that non-Western countries have legitimate interests, and are genuinely shocked when these countries respond to hostile actions.
This is symptomatic of the… pic.twitter.com/1WN2Neib3F
— Arnaud Bertrand (@RnaudBertrand) October 30, 2024
Pokoravanje SAD-u
Naposljetku, ne vjeruje da konkurencija kineskih električnih vozila prijeti njemačkoj automobilskoj industriji, već naprotiv može “ubrizgati novu, hitno potrebnu dinamiku na tržište elektromobilnosti, koja se također proteže na infrastrukturu za punjenje i tehnologiju baterija”. “Konkurencija iz Kine može potaknuti inovacije i omogućiti proizvođačima da poboljšaju svoja električna vozila uz smanjenje troškova, što u konačnici koristi potrošačima… Bit će nam bolje ako prepoznamo doprinos Kine tranziciji mobilnosti u Njemačkoj”, smatra Schumann.
Upozorio je i na moguće kineske protumjere, koje bi mogle uključivati carine na europske proizvode, što bi dodatno otežalo gospodarsku situaciju u Europi. EU bi, prema Schumannovu mišljenju, trebala težiti diplomatskim rješenjima umjesto konfrontacije i promicati stalni dijalog s Kinom. Schumann također smatra kako bi Njemačka trebala ostaviti ideologiju po strani i otvoriti vrata kineskim tvrtkama, jer bi suradnja u inovacijama i tehnologiji bila korisna za oba partnera.
Slične stavove dijeli i dio njemačke javnosti, iako trenutno ne predstavlja većinsko mišljenje, a Schumann ističe da je sve više Nijemaca zainteresirano za pragmatičan pristup Kini, unatoč zapadnim medijima koji, kako tvrdi, u suradnji s američkim interesima Kinu prikazuju kao prijetnju.
The European Commission’s decision to impose extra tariffs on China-made electric vehicles (EVs) is typical trade protectionism, a Chinese Foreign Ministry spokesman said on Wednesday, urging the European Union (EU) to refrain from further escalating trade frictions with China.… pic.twitter.com/mjnGyZ5q1h
— CCTV+ (@CCTV_Plus) October 30, 2024
Uvela zelena tranzicija
No, najgore od svega je što se, prema novim izvješćima, cilj Pariškog sporazuma da se zagrijavanje zadrži na znatno manje od dva stupnja Celzija u odnosu na predindustrijske razine sve više čini nedostižnim, dok energetska tranzicija u cjelini se usporava.
Ovo je bilo oštro upozorenje Wood Mackenzie’s Energy Transition Outlook, godišnje procjene globalnog napretka prema dekarbonizaciji gospodarstva te energetske konzultantske kuće. “Napredak prema energetskom sustavu s niskom razinom ugljika posrće na više frontova, ostavljajući svijet dulje ovisnim o fosilnim gorivima”, pišu autori perspektive. Glavni razlog? “Protekcionističke politike koje blokiraju uvoz vodeće svjetske jeftine kineske obnovljive tehnologije”
Dakle, da rezimiramo: Zapad je cijelom planetu obznanio da se suočavamo s egzistencijalnom prijetnjom klimatskim promjenama, nakon čega je pogurao dogovore o globalnoj obvezi prijelaza s fosilnih goriva s Pariškim sporazumom. Ali sada kada je jasno da je Kina globalni lider u velikom dijelu tehnološkog sektora s niskim udjelom ugljika, zemlje “civiliziranog svijeta” napuštaju obveze u koje su same gurnule ostatak svijeta i odjednom više nisu toliko zainteresirane za tranziciju.
Pekingu prekipjelo: ‘Povlačimo sve ulaganja iz ovih europskih zemalja, pretjerale su’
